OPORAVKU Velikog koraljnog grebena, koji je u veljači pretrpio treće masovno izbjeljivanje u pet godina zbog pretjeranog zagrijavanja oceana, mogle bi pridonijeti "dobre bakterije", slične onima koje nalazimo u probiotičkim jogurtima, pišu britanski mediji.

Više od 1000 od ukupno 2300 km dugačkoga Velikog koraljnog grebena u potpunosti je uništeno zbog posljedica zagrijavanja oceana tijekom 2016. i 2017. godine. Grebeni nisu umirali postupno i polako, već iznenada, od posljedica toplinskog udara, kada su ih spržile previsoke temperature mora.

"Prehrana" koraljnih grebena određenom količinom "dobrih“ probiotičkih bakterija mogla bi im pomoći u tomu da bolje podnesu porast temperature oceana, pokazala su najnovija istraživanja.

Uspješna laboratorijska testiranja

Znanstvenici su proveli eksperiment na način da su u koralje u laboratorijskom istraživanju ubrizgali te korisne mikroorganizme.

Laboratorijskim su testiranjima prvi put uspjeli dokazati da su koralji kojima su ubrizgani probiotici imali veće izglede za preživljavanje toplinskog stresa kada su vraćeni u njihovo prirodno okruženje. 

Koralji koje su znanstvenici "hranili" korisnim mikroorganizmima, slično kao kada ljudi konzumiraju probiotike, bili su boljega općeg stanja u odnosu na one kojima ih nisu ubrizgavali. 

Rezultati istraživanja bude nadu da bi se stanje koraljnih grebena, uključujući i australski Veliki koraljni greben, koji je u veljači prošao kroz treće masovno izbjeljivanje u samo pet godina, moglo popraviti.

Laboratorijske eksperimente podupire i Zaklada za spas Velikoga koraljnog grebena, neprofitna australska organizacija, čiji je cilj spasiti ono što je ostalo od najvećega sustava koraljnih grebena na svijetu. 

Probiotici korisni za ljude i životinje, ali i za koraljne grebene 

"Ljude će vjerojatno iznenaditi podatak po kojemu se, baš poput njih, i koralji oslanjaju na mnoštvo dobrih bakterija koje im pomažu da održe dobro zdravlje i da se, kao u ljudskom organizmu, održi ravnoteža između dobrih i loših bakterija, koja se najčešće poremeti u stresnim razdobljima", kazala je ravnateljica zaklade Anna Marsden.

"Premda se probiotici široko i uspješno koriste za poboljšanje zdravlja ljudi i životinja, njihova je primjena u morskim ekosustavima dosad bila uglavnom neistražena. Spas koraljnih grebena velika je i važna zadaća, a ovaj pionirski istraživački projekt samo je jedan od načina kojim bismo, uz pomoć svojih partnera, mogli napraviti pozitivan pomak", kazala je. 

I profesorica Raquel Peixoto s Državnog sveučilišta u Rio de Janeiru provodi slične testove s ubrizgavanjem probiotika u razne vrste koralja u najvećemu svjetskom umjetnom oceanu - "Biosferi 2“ u Arizoni, kao i u laboratorijima Sveučilišta na Havajima. 

Takvim se testiranjima može ustanoviti koje su dobre bakterije najučinkovitije za različite vrste koralja.

Tehnologiju ubrizgavanja probiotika koristit će i ostale istraživačke institucije u Queenslandu, poput Australskog instituta za znanost mora. Testiranja će se najprije provoditi u laboratorijskim simulatorima, a potom će se "obnovljeni" koralji prevesti na Veliki koraljni greben.

Svako novo izbjeljivanje pustoši više grebena nego ranije 

Sustav Velikoga koraljnog grebena, koji pokriva površinu od 2300 kilometara, na popisu je mjesta Svjetske baštine.

Masovno izbjeljivanje koje se dogodilo u veljači variralo je s obzirom na razne dijelove grebena, no uništeno je veće područje nego pri ranijim izbjeljivanjima 2016. i 2017. godine. Tada je izbjeljivanje pogodilo dvije trećine sustava koraljnog grebena, izbrisavši populaciju koralja i uništivši staništa drugih oblika života u oceanu.

Znanstvenici kažu da je dio grebena u sjevernim i središnjim regijama, koji su ključni za turizam, ove godine bio tek “umjereno izbijeljen”, što znači da će se na tim mjestima koralji vjerojatno oporaviti.

Ističu da je greben i dalje živopisan i dinamični sustav, no da se sa svakim novim izbjeljivanjem oštećuje više nego prethodni put. Kažu da bismo ovakve događaje trebali shvatiti kao poziv na sveobuhvatnu akciju u borbi protiv klimatskih promjena.

Globalne temperature već su se podigle za jedan Celzijev stupanj u odnosu na predindustrijsku eru, a Ujedinjeni narodi upozorili su da će, ako one porastu za 1,5 stupanj, nestati čak 90 posto koraljnih grebena.