Foto: Ilustracija Index

STRAH od viška masti u svakodnevnom jelovniku postao je važniji od straha o higijenskoj ispravnosti namirnica.

Pri kupnji sira ili mlijeka nerijetko pažljivije promatramo postotak masti nego oznaku o roku valjanosti proizvoda. Pažnja koju posvećujemo masnoćama u namirnicama postala je i svojevrstan sinonim  za "pravilnu prehranu".

Greška je što masti doživljavamo kao neželjenu komponentu te se gotovo u potpunosti potiskuju informacije o važnosti masti za ljudski organizam.

U dnevnom jelovniku je idealno osigurati 20-30 posto energije upravo iz masti i ulja. Poželjno je manje od 10 posto energije osigurati iz zasićenih masnih kiselina ali i one imaju  korisnu ulogu u organizmu.

Po pojmom masti podrazumijevaju se ukupni lipidi, a kada su u krutom stanju nazivamo ih masti dok one u tekućem nazivamo ulja. Masti su po kemijskom sastavu esteri masnih kiselina. U tekućem stanju su uglavnom nezasićene masne kiseline (osim palminog ulja I ulja od kikirikija)  dok su u krutom pretežno zasićene masne kiseline. Masti su u krutom stanju i pretežno su životinjskog porijekla (izuzetak je riblje ulje).

Najnepoželjnije su tzv. hidrogenizirane masnoće. Upravo se zbog visokog postotka hidrogeniziranih masti često kritiziraju prerađevine od mesa i ribe. Po nekim stručnjacima hidrogenizirane masti su nepoželjnije od adtitiva i konzervansa.

Stoga tehnolozi  i pronalaze recapture kako bi konzumentima našli riješenje tj. ponudili mogućnost užitka u voljenim proizvodima  bez hidrogeniziranih masti.Primjer u našoj neposrednoj blizini su Argeta paštete koje ne sadrže hidrogenizirane masnoće.

Masti i ulja se povezuju i s porastom pretilih osoba u razvijenom svijetu.

U 100 g masti imamo čak 900 kcal to je jako puno pa otuda negativan stav prema mastima.

Ulja i masti su važne za hormonalnu ravnotežu a u njima su otopljeni vrlo važni A, D, E i K vitamin.

Najveći dio potrebnih nam ulja i masti unesemo kao tzv. skrivene masti odnosno konzumiranjem proizvoda koje sadrže masti i ulja. Unesemo ih kroz mliječne proizvode ili kao prerađevine riba i mesa.

Kvalitetne masti bogate omega masnim kiselinama unosimo proizvodima od tune, lososa , skuše, jetrice...

Korisne "skrivene masnoće" imamo u vrhnju, siru, paštetama, suhom mesu, namaz od kikirikija….Sadrže optimalne količine masti, ali jamstvo su unosa proteina i vitamina u topljivim u mastima .

Najpopularnije sa zdravstvenog aspekta su ulje od koštica grožđa i riblje ulje.

Za okus i izgled gotovih jela najzaslužniji su ulja i masti. Daju punoću okusa, ali  čine jelo slasnim . Ne kaže se uzalud slasno i masno...