ČETRDESET tisuća djece rođeno je u Hrvatskoj zahvaljujući izvantjelesnoj oplodnji, istaknuto je na obilježavanju 40. godišnjice rođenja prvog djeteta začetog izvantjelesnom oplodnjom, a događaj je podržao i premijer Andrej Plenković.

"Ovaj način liječenja neplodnosti postao je sve značajniji i uspješniji, tako da se danas izvantjelesnom oplodnjom liječi 80 posto svih uzroka neplodnosti", kazao je ginekolog Velimir Šimunić koji je 23. listopada 1983. u klinici u Petrovoj carskim rezom porodio Roberta Verigu, prvo dijete začeto umjetnom oplodnjom u Hrvatskoj.

"Nikad se nisam osjećao drugačijim od vršnjaka, osim što sam često bio u medijima"

Veriga je bio tada sedmo dijete u svijetu rođeno zahvaljujući inovativnom postupku liječenja neplodnosti, a rođen je samo pet godina nakon što je 1978. u Velikoj Britaniji rođena prva beba u svijetu začeta medicinski potpomognutom oplodnjom. On danas kaže kako se nikad nije osjećao drugačijim od svojih vršnjaka, s razlikom što je često bio tema u medijima.

Svečanost povodom 40. godišnjice njegova rođenja priređena je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, u prisutnosti brojnih stručnjaka i doajena hrvatske medicine, premijera Andreja Plenkovića te ministra zdravstva Vilija Beroša.

Premijer Plenković čestitao je cijelom medicinskom timu, na čelu s dr. Šimunićem, na iznimnom uspjehu hrvatske reprodukcijske medicine postignutom prije 40 godina. Čestitke je uputio i Robertu Verigi za 40. rođendan, kao i njegovim roditeljima Dragici i Josipu koji su se na ovaj korak odlučili nakon što su šest godina bezuspješno pokušavali dobiti dijete.

Premijer je istaknuo da je Hrvatska tada bila sedma zemlja u svijetu u kojoj je uspješno proveden postupak medicinski pomognute oplodnje koji se promaknuo i u značajnu metodu  povećanja nataliteta. 

Pet posto ukupnog nataliteta postiže se izvantjelesnom oplodnjom

Šimunić se prisjetio daleke 1983. kada je izvantjelesna oplodnja bila u Hrvatskoj senzacija. Uspješnost takvih postupaka bila je svega oko pet posto, dok je danas, zahvaljujući modernoj tehnologiji, oko 55 do 65 posto kod žena mlađih od 35 godina.

Od 1983. u Hrvatskoj je oko 40.000 djece rođeno tom metodom. Danas imamo 16 centara za izvantjelesnu oplodnju te se oko pet posto ukupnog nataliteta postiže izvantjelesnom oplodnjom. Šimunić je ustvrdio i kako je neplodnost u neprestanom porastu, ponajprije zbog odgađanja rađanja poslije 30. godine, što je, po njegovu mišljenju, dovelo do demografskog urušavanja Hrvatske.

"Izvantjelesna oplodnja nije spasonosna opcija za one koji nisu rodili ranije. Žene bi morale biti svjesne da su najplodnije s 22 godine, nakon toga  plodnost pada", rekao je Šimunić. Uvoz gameta (muških i ženskih spolnih stanica) ocijenio je dobrom idejom, koju treba promisliti jer nije jeftina opcija i mora se računati na priličnu skupoću uvezenih jajnih stanica.

Porast neplodnosti

Predsjednica društva za humanu reprodukciju Dinka Pavičić Baldani istaknula je pak da Hrvatska zauzima peto mjesto među 44 europske zemlje po kvaliteti usluge, državnom financiranju i dostupnosti medicinski potpomognute oplodnje.

Hrvatski parovi danas idu u inozemstvo samo radi donacija gameta ili pak predimplantacijskog genskog testiranja. U oba slučaja riječ je, kaže, o malom broju parova. Parovi još uvijek po gamete idu u inozemstvo dok se ne dokaže financijska isplativost njihova uvoza.

Neplodnost raste u Hrvatskoj, ali slično je i drugdje u svijetu. 1983. je iznosila u Hrvatskoj osam posto, a danas je 16 posto. Velik je i porast muške neplodnosti, a najčešći su uzrok okolišni čimbenici. "Prije 30-ak godina muškarci su sudjelovali u ukupnoj neplodnosti s 25 posto, a danas s 52 posto", rekla je Pavičić Baldani.