Foto: Index

MANJA skupina prosvjednika i u utorak je u središtu Sarajeva nastavila zahtijevati ostavke izabranih dužnosnika i više socijalne pravde.

Prosvjedi započeti 6. veljače uz svakodnevnu višesatnu blokadu prometa tako se nastavljaju iako je zamjetno opao broj zainteresiranih za sudjelovanje u okupljanju na ulicama.

Uz građane Sarajeva nezadovoljstvo stanjem u zemlji, iako također u malom broju, u utorak su na ulicama nastavili iskazivati i Zeničani, a prethodnih dana to su činili i radnici u Tuzli te stanovnici Bihaća.

Njihovi zahtjevi, uz one za poboljšanje socijalnog stanja, sada su koncentrirani na izbor novih vlada četiri županije u kojima su ranije vlade bile prisiljene podnijeti ostavku nakon prosvjeda i nasilja koje ih je pratilo 7. veljače. No imenovanje novih vlada neočekivano se odužilo, a za sada je izvjesno jedino to da nema puno onih koji bi željeli biti u izvršnoj vlasti županija čiji su proračuni prazni a očekivanja građana velika.

Stranke se ne mogu dogovoriti

Skupština Sarajevske županije u ponedjeljak je pozvala stranke koje u njoj imaju svoje zastupnike da u razdoblju od sedam dana ponude kandidate za premijera.

Iz Stranke demokratske akcije (SDA) odmah su kazali kako ih taj poziv ne zanima. "SDA trenutno ne razmišlja o bilo kakvom sudjelovanju u vlasti u Sarajevskoj županiji", kazao je predsjednik kluba zastupnika SDA Dino Konaković. Podsjetio je kako je "Plenum građana Sarajeva" tražio uspostavu nestranačke vlade pa je sada logično da ta neformalna skupina i predloži nekog takvog kandidata, a ne da to čine političke stranke.

I predsjednik kluba zastupnika Saveza za bolju budućnost (SBB) Kenan Ademović odbacio je mogućnost da njegova stranka sudjeluje u novoj vladi županije, a na isti oprezan način reagirali su iz ostalih stranaka izražavajući spremnost da podupru kvalitetnog kandidata ukoliko takvoga predloži netko drugi.

No ni u strankama nema ujednačenog pristupa ovom problemu pa je tako SDA u Unsko-sanskoj županiji ipak odlučila nominirati kandidata za premijera ponudivši da to bude Đevad Muslimović, sadašnji direktor javnog poduzeća Unsko-sanske šume. Njega, međutim, ne prihvaćaju u neformalnoj udruzi "Bosansko proljeće" koja zastupa prosvjednike u Bihaću. Uz činjenicu da je stranački kandidat zamjeraju i to što je protiv njega podneseno nekoliko kaznenih prijava.

"On je dobar direktor, razvojačeni je branitelj i mi se njega ne odričemo", odgovorio je na te primjedbe predsjednik kluba SDA u županijskoj skupštini Asim Kamber. Ustvrdio je kako kaznene prijave u sadašnjoj situaciji ne znače ništa jer ih anonimno može podnijeti svatko dodavši kako gotovo da i ne postoji zastupnik u županijskoj skupštini protiv kojega nema bar jedne takve prijave.

U Tuzli veliki interes kandidata

Za razliku od Sarajeva i Bihaća, u Tuzli za imenovanje novog županijskog premijera vlada znatno veće zanimanje, no tamo je problem što trenutačno ima i previše kandidata a oko imenovanja se sukobljavaju različite skupine od kojih svaka tvrdi da izražava autentične interese onih koji su prosvjedovali 6. i 7. veljače i tako doveli do pada stare vlade.

Neformalna skupina "Udar", koju je utemeljio Aldin Širanović pozivajući putem interneta na tuzlanske prosvjede, predložila je čak tri kandidata, jednoga je nominirala županijska udruga poljoprivrednika, još jednoga udruga koju čine nezaposleni, dok "Plenum građana" tek treba odlučiti o jednom od čak četiri imena koja su se do sada spominjala, uključujući i nekadašnjeg SDA-ovog predsjednika vlade Federacije BiH Izudina Kapetanovića.

Sindikalne organizacije propalih tvrtki u Tuzlanskoj županiji pak "navijaju" za Svetlanu Cenić, ekonomisticu i analitičarku koja se često pojavljuje u lokalnim medijima kritizirajući gospodarsku i socijalnu politiku u BiH. Cenić je ranije obnašala dužnost ministrice financija u vladi Republike Srpske kada je predsjednik tog entiteta bio Dragan Čavić.

Skupština Zeničko-dobojske županije ostavku dosadašnje vlade prihvatila je tek u utorak čime su se stekli uvjeti za nominiranje kandidata za novog premijera. Ne čekajući formalnu odluku skupštine ipak se već "samokandidirao" Mirad Hadžiahmetović i to kao nestranačka osoba. Hadžiahmetović je 2012. godine bio neovisni kandidat za načelnika općine Zenice, no njegovu je kandidaturu poništilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) utvrdivši kako je prekršio Izborni zakon jer je svoju kampanju na internetu "ukrasio" nizom pornografskih uradaka nudeći pritom mogućnost izbora različitih seksualnih preferencija.

"Ako se nitko drugi u ovoj kriznoj situaciji ne prihvati odgovorne funkcije županijskog premijera, ja sam spreman na to", izjavio je Hadžiahmetović lokalnim medijima nudeći kao recept uspjeha uvođenje poreza od deset posto na plaće koji bi se usmjerio u stanogradnju.