Foto: Davor Pongračić / Cropix

MOŽE se reći kako su Hrvati u zadnje vrijeme već  navikli da s novim tjednom dolaze i nove,
naravno više, cijene, ali je pitanje gdje se  nalazi granica sloma.

Za neke je ona već prijeđena. Novčanici građana  su sve tanji, baš kao i strpljenje. Remen više ne  mogu stezati, kao ni čekati na ispunjenje obećanja Vlade, koja se kune kako "nam prvo mora biti teško, da bi nam kasnije bilo bolje".  Preživjeti se mora danas.

Prema neslužbenim najavama, od utorka ponovno poskupljuje benzin. Vlasnici benzinaca za litru
najprodavanijeg eurosupera 95, prema neslužbenim najavama, izdvojit će pet lipa više. Kako je već najavljeno iz HEP-a, poskupit će i struja, možda i za čak 15 posto.

Neka političari rade besplatno

Riječ je o dvama najvažnijim proizvodnim faktorima, pa će njihovo poskupljenje sa sobom
nedvojbeno povući i dizanje cijena ostalih roba i usluga. Vlada, kada se u obzir uzmu prijedlozi
ministra Mrsića, očito prostor za kompenzaciju vidi u smanjenju troškova rada.

Međutim, model besplatnog rada kojeg predlaže Mrsić teško da će privući velik broj obožavatelja. Romana Rožić, slobodna umjetnica bez stalnog posla, smatra kako Vlada mora pronaći neko adekvatnije rješenje od toga. "Zašto političari ne rade besplatno? Ne razumijem.  Neka država, koja ima puno zemlje, mladim ljudima besplatno da tu zemlje ako već želi od njih da besplatno rade", kazala je za MS Romana.

Čačiću su ovakva poskupljenja nebitna

A može li Vlada utjecati na poskupljenja, posebice kad je u pitanju porast cijene benzina
od koje sve počinje? Prvi potpredsjednik Vlade, Radimir Čačića kaže ne. "Ne utječemo na te cijene. Mi možda možemo utjecati na graničnike, ali to vam je dvadesetak lipa i to nije bitno", kazao je Čačić.

Drugačijeg je mišljenja predsjednik Josipović, koji smatra kako Vlada mora intervenirati, čak i ako se radi o, za Čačića, nebitnih 20 lipa. "Naravno da tih 20 lipa ili pet lipa nije pitanje puke brojke. Činjenica je da to utječe na standard i da to utječe na gospodarstvo u cjelini. Ako postoji mogućnost, Vlada mora držati cijene pod kontrolom", kazao je Josipović.

U Vladu se ne isplati pouzdati

Kako nas iskustvo već uči, u Vladu se ne isplati pouzdati. Jedino što nas može "spasiti" od novog vala poskupljenja je pad cijena barela nafte na svjetskom tržištu, smatra sindikalac Mladen Novosel.

"Bilo je za očekivati da će ići lančana reakcija. I nadajmo se samo da više neće biti dežurnih alibija i dežurnih razloga da cijene naftnih derivata konstantno rastu, pa da je to razlog za poskupljenje svega ostalog", kazao je predsjednik SSSH.

Svjetlo na kraju tunela

A u tom pogledu, ako je vjerovati pretpostavkama naftnog stručnjaka Davora Šterna, postoji "svjetlo na kraju tunela". Činjenica je da su nestankom ovih, teoretskih razloga za porast cijena nafte, a koji su bili izazvani raznim napetostima u svijetu, primjerice, Iran je počeo pregovore, situacija u Siriji se smiruje, usporava se Kinin gospodarski rast, znači da dolaze trendovi koji bi trebali sniziti cijenu nafte, a kao posljedica toga trebalo bi doći i do smanjenja cijene derivata", objasnio je za Media servis.

"Pad cijena na svjetskim tržištima uskoro bi se mogao pozitivno odraziti i kod nas. Drugim riječima, cijene goriva napokon bi mogle pasti",  kazao je Štern.

Možemo se samo nadati da će se stvar tako i odigrati, ali i da će pad cijena nafte sa sobom povući i pad cijena ostalih proizvoda i usluga, baš kao što je rast sa sobom nosio suprotno. Kako je već rečeno, alibija više nema.