NA AUTOCESTI A1 prema Karlovcu jutros se ponovno stvorila velika gužva. Promet je bio gust već oko 4 sata, a nakon nesreće kolona je narasla na čak 25 kilometara.

Takve se scene na dionici između Zagreba i Karlovca ponavljaju gotovo svakog ljeta. Hrvatske autoceste zato pripremaju njezinu rekonstrukciju i izgradnju trećeg traka u oba smjera, no izvanredni profesor Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu kaže da to samo po sebi neće riješiti problem.

Gužve više nisu rezervirane samo za vikend

"Izgradnja trećeg traka neće riješiti probleme. Došli smo do situacije u kojoj je i ponedjeljak opterećen. Glavni je problem to što većina susjednih zemalja vikendom ima zabranu vožnje autocestama za teretna vozila teža od 7,5 tona, zbog čega ona onda krenu u ponedjeljak", kaže Ševrović.

Ponedjeljkom se tako na autocesti istodobno nađu kamioni koji nakon vikend-zabrane nastavljaju putovanje i građani koji očekuju da će nakon završetka vikenda promet biti slabiji.

"Turisti misle da će nakon vikenda biti manje gužve pa i oni krenu na put u ponedjeljak i upadnu u tu gužvu", dodaje.

Gužve se stvaraju i kod odmorišta uz autocestu, kaže Ševrović, jer je riječ o prvim ozbiljnim odmorištima na koja dolaze vozači iz susjednih zemalja.

Izgradnjom trećeg traka stanje bi se poboljšalo, osobito tijekom ljetnih vikenda, ali ključna uska grla ne bi nestala. Problem bi i dalje postojao kod Karlovca, odmorišta i objekata na kojima autocestu nije jednostavno proširiti.

Čep će se stvarati kod vijadukta Drežnik

"Treba proširiti trake za usporavanje i ubrzavanje na odmorištima, a treba razmisliti i o izgradnji novih čvorova. Ali ni to neće riješiti problem. Čep će se stvarati kod vijadukta Drežnik, koji ima samo dvije trake i nema ni zaustavnu", kaže Ševrović.

Drugim riječima, povećanje propusnosti između Zagreba i Karlovca moglo bi dovesti do toga da veći broj vozila brže stigne do mjesta na kojem se autocesta ponovno sužava.

Problem se zato, smatra Ševrović, ne može promatrati samo na dionici koja se trenutačno planira proširiti. Potrebno je gledati cijeli pravac prema Bosiljevu, gdje se promet razdvaja prema Dalmaciji i Rijeci.

Treći trak do Karlovca donio bi olakšanje, ali bi se dio kolona mogao preseliti južnije, osobito na dijelove autoceste koji ostanu s dva prometna traka.

Paralelne autoceste i brze ceste

Ševrović upozorava da će se opterećenje cestovne mreže dodatno povećavati zbog rasta kamionskog prometa i povećanja kapaciteta Luke Rijeka. Dugoročno rješenje zato vidi u stvaranju alternativnih cestovnih pravaca, a ne samo u stalnom proširivanju A1.

Jedna od mogućnosti bila bi izgradnja paralelne autoceste na pravcu Popovača – Sisak – Bosiljevo.

"To bi osiguralo paralelu autocesti A1, na koju bi se prebacio dio prometa u slučaju prometne nesreće ili nekog drugog zastoja. Iako bi ta nova autocesta dosta produžila putovanje iz smjera Mađarske, odakle nam tijekom udarnih vikenda dolazi znatan dio prometa, zanimljiva je kao alternativa koja bi rasteretila A1 jer bi preuzela dio prometa koji dolazi iz smjera Slavonije autocestom A3", kaže.

"Hrvatskoj bi puno pomogla autocesta prema Postojni"

Ševrović važnim smatra i povezivanje Rijeke sa Slovenijom autocestom preko Rupe, Ilirske Bistrice i Postojne.

"Hrvatskoj bi puno pomogla autocesta Rupa – Ilirska Bistrica – Postojna, koja bi spojila Rijeku i Ljubljanu. Promet s cijelog sjevernog Jadrana išao bi tom autocestom, što bi drastično rasteretilo promet. Slovenija sporo radi na tome, a nama je ta autocesta potrebnija nego njima. Hrvatska treba napraviti veći pritisak prema Europskoj komisiji kako bi se tom projektu dao veći prioritet. To je prirodan i najkraći put iz zapadne Europe prema hrvatskom dijelu južnog Jadrana", kaže Ševrović.

Izgradnjom kvalitetnijeg cestovnog pravca prema Ljubljani dio prometa sa sjevernog Jadrana više ne bi morao koristiti postojeće, opterećene pravce prema Zagrebu.

"Bez sekcijske kontrole brzine treći trak neće funkcionirati"

Velik problem nisu samo broj vozila i nedostatak prometnih trakova. Prometne nesreće, čak i kada nisu teške, mogu stvoriti kilometarske kolone.

Ševrović smatra da bi Hrvatska trebala ozbiljnije kontrolirati brzinu i prilagođavati ograničenja stvarnim uvjetima na autocesti.

"Europske zemlje ozbiljno provode kontrole brzine, a kod nas je mentalitet drukčiji. Mi mislimo da je 140 kilometara na sat sporo. Zbog neiskusnih vozača dolazi do prometnih nesreća koje usporavaju promet", kaže.

Rješenje vidi u sekcijskoj kontroli i nadzoru brzine i razmaka te u prilagođavanju dopuštene brzine gustoći prometa, vremenskim uvjetima i stanju na cesti.

"To bi smanjilo broj nesreća i povećalo protočnost prometa. Treći trak na A1 neće funkcionirati bez sekcijske kontrole brzine. To je nužno", tvrdi Ševrović.

Novi sustav naplate neće ukloniti glavna uska grla

Hrvatska uvodi novi elektronički sustav naplate cestarine Crolibertas, koji će omogućiti naplatu bez zaustavljanja vozila na naplatnim postajama. HAC očekuje da će se time povećati protočnost i smanjiti gužve na mjestima na kojima vozači danas moraju usporavati ili stati.

Ševrović, međutim, upozorava da naplatne postaje nisu glavni uzrok gužvi na najopterećenijim autocestovnim pravcima.

"Naplatne postaje Lučko i Demerje nisu najveći problem. Te dvije naplatne postaje već sada imaju veću propusnu moć od same autoceste. Trakošćan također nije problem. Problem su tuneli iza Trakošćana. Neće se puno dobiti novim sustavom naplate na tim mjestima, ali sigurno će pomoći na manjim naplatnim postajama", kaže.

Poboljšanja ipak očekuje na izlazima poput Jastrebarskog i Zdenčine, gdje bi novi sustav trebao omogućiti jednostavnije uključivanje i isključivanje vozila.

"Ono što je dobro jest to što ta vrsta naplate omogućuje izgradnju više čvorova. Kada se dogode poremećaji, imate alternative i ne morate čekati deset kilometara u koloni. Hrvatska zbog naplatnih kućica ima jako velik razmak između čvorova, veći nego u drugim zemljama", objašnjava.

Hoće li tijekom radova nastati još veće gužve?

Velika rekonstrukcija autoceste trajat će godinama, zbog čega se postavlja pitanje hoće li radovi dodatno pogoršati stanje tijekom nekoliko turističkih sezona.

HAC je najavio da će se za vrijeme radova promet odvijati po dvije sužene trake u svakom smjeru, uz niže ograničenje brzine.

Ševrović ipak ne očekuje potpuni prometni kaos.

"A1 je dovoljno široka da se četiri trake mogu voditi jednom polovicom autoceste, pa ne očekujem pretjerane gužve. Rekonstrukcija rotora u Zagrebu dokazala je da se uz dobar plan mogu izbjeći problemi. Ondje je za vrijeme radova situacija bila čak i bolja nego prije njih", kaže.

Ševrović, dakle, smatra da treći trak između Zagreba i Karlovca treba izgraditi jer će povećati propusnost i ublažiti ljetne kolone. Međutim, to nije konačno rješenje.

Bez proširenja nastavka autoceste prema Bosiljevu, uređenja odmorišta i čvorova, boljeg upravljanja brzinom te izgradnje alternativnih pravaca, prometni čepovi neće nestati.