BLAKE Scholl kaže kako je šteta što se s novinarom The Guardiana nije mogao sastati u svojem uredu u Coloradu. Kad bi barem postojao nadzvučni mlažnjak koji može letjeti brzinom 1,7 puta većom od brzine zvuka i dovesti putnika iz New Yorka u Denver dva sata brže nego komercijalnom linijom.

Uskoro bi mogao postojati. Scholl je izvršni direktor tvrtke Boom Supersonic koja vjeruje da putnici žele juriti nebom brzinom od 1700 kilometara na sat. Nakon što je pandemija uzrokovala pad u zračnom prometu, zrakoplovna putovanja vratila su se na prijašnje razine, a poslovni događaji uživo ponovno su u punom zamahu.

Boomovi mlažnjaci bit će operativni do 2029.

Kao bržu opciju za takve putnike, Boom razvija ultrabrze mlažnjake koji bi trebali biti operativni do 2029. godine, gotovo četvrt stoljeća nakon što je legendarni Concorde obavio svoj posljednji let.

Boom se distancira od Concordea, za koji Scholl kaže da je označio "lažni početak" nadzvučnog doba. Boomovi avioni sa 64 sjedala moći će preletjeti Atlantik za tri i pol sata, dvostruko brže od komercijalnih prijevoznika. Oslanjat će se na softver i algoritme za prilagođavanje brzine i visine u skladu s uvjetima u stvarnom vremenu.

Međutim, skeptici će usporediti Boom s Concordeom i zapitati se može li prevladati probleme koji su doveli do propasti njegova prethodnika, uključujući cijenu, potražnju, sigurnost, regulative i utjecaj na okoliš.

Treba priznati da je Boom riješio jednu od glavnih mana Concordea: zvučni udar, zaglušujući prasak koji se čuje na zemlji kada bilo koji objekt prolazi kroz zrak brže od zvuka. Kada avion leti, molekule zraka ispred njega moraju se maknuti s puta; kada prijeđe zvučni zid, avion ih sustigne i povuče za sobom. Nagli poremećaj izaziva udarni val koji stvara buku.

Concorde nije mogao izbjeći prasak

Concorde nije mogao izbjeći taj prasak jer je letio brzinom od dva maha, odnosno dvostruko brže od zvuka. Zbog silne buke uvedene su regulative u Europi, dok je u SAD-u 1973. uvedena potpuna zabrana nadzvučnih letova iznad kopna, zbog čega je Concorde bio ograničen na oceanske rute poput leta od Londona do New Yorka.

Za Boom to nije dovoljno jer želi osvojiti domaće poslovno tržište i letjeti iznad kopna brzinom od 1,7 maha. Tako je Boom uklonio zvučni udar. Tvrtka je u praksi primijenila dugo poznatu teoriju refrakcije zvanu "mach cutoff", koja funkcionira na temelju istog zakona zbog kojeg se čini da se olovka savija u čaši vode.

Dok avion leti, zvučni val refraktira prema hladnijim temperaturama, savijajući se prema gore. Taj val nastavlja se zakretati prema gore sve dok ne dosegne svemir. Tijekom dvaju probnih nadzvučnih letova u siječnju i veljači sa specijalno izrađenom manjom letjelicom, Boom je šest puta ponovio probijanje zvučnog zida bez praska.

Boomova planirana letjelica Overture još uvijek je u ranoj fazi razvoja i bit će sasvim drukčija, osobito zato što Boom izrađuje vlastiti motor. To je rijetkost u industriji gdje komercijalne letjelice gotovo uvijek koriste motore etabliranih tvrtki kao što su General Electric i Rolls-Royce.

Prvi civilni nadzvučni zrakoplov proizveden u SAD-u vjerojatno će naići na protekcionističku federalnu administraciju koja snažno podržava američku proizvodnju i deregulaciju. Predsjednik Donald Trump u veljači je u Ovalnom uredu pozirao s maketom Overturea, a Elon Musk obećao je ukinuti zabranu nadzvučnih letova.

NASA testira eksperimentalni zrakoplov X-59

Boom nije jedina tvrtka koja razvija ovakav nadzvučni zrakoplov. NASA testira svoj vlastiti eksperimentalni zrakoplov X-59. A zrakoplov kineskog državnog proizvođača Comac također je navodno u razvoju. Komercijalni uspjeh će naposljetku ovisiti o potražnji na tržištu. Tragična nesreća Air Franceova Concordea 2000. godine ubrzala je njegovo povlačenje.

Nejasno je želi li javnost uopće nadzvučna putovanja. Jedina postojeća istraživanja su ona tvrtke Boom (koja nimalo iznenađujuće tvrdi da ih želi 97% putnika); dvije velike tvrtke za istraživanje tržišta zračnog prometa kažu da nema stvarnih podataka.

"Concorde je bio za kraljevske obitelji i rock zvijezde", kaže Scholl o cijeni karata koja bi danas iznosila 20.000 dolara. On procjenjuje da bi početna cijena za Boomove transatlantske letove mogla biti oko 5000 dolara, slično nekim cijenama poslovne klase. No u vrijeme inflacije to nije jeftino. Scholl prognozira cijene letova na razini ekonomske klase do kraja 2030-ih godina.

Veliki avioprijevoznici poput American Airlinesa i Uniteda već su naručili ove zrakoplove, no vjerojatno se radi o PR potezu tvrtki koje žele pokazati svoju progresivnost. Na kraju će ipak popustiti pred čistom ekonomskom računicom troška po sjedalu.

Tržište privatnih mlažnjaka moglo bi biti bolji izbor, ali čak i uz njihovu podršku Boom tijekom sljedećih 10 godina može prodati tek oko 300 zrakoplova.

Avijacija čini 2,5% svih emisija plinova

Sektor privatnih mlažnjaka redovito je kritiziran zbog lošeg utjecaja na okoliš jer troši daleko više goriva po putničkoj milji. I dok avijacija općenito čini 2,5% svih emisija, ova industrija i dalje raste, što dovodi do predviđanja da će udvostručiti emisije ugljika do 2050. godine.

Scholl kaže kako će Overture biti izrađen tako da bude kompatibilan s održivim zrakoplovnim gorivom te da je odabir između inovativne tehnologije i okoliša pogrešan kompromis.

Javnost bi mogla imati drukčije mišljenje. Još u 60-im godinama Concorde je naišao na ekološki otpor zbog tadašnjih zabrinutosti oko ozonskog omotača, a kampanje protiv buke dovele su do brojnih ograničenja i zabrana. Mnogi smatraju kako je i danas neodgovorno lansirati nadzvučni mlažnjak koji troši dva do tri puta više goriva.