GLOBALNA sigurnosna situacija sve je napetija zbog zastoja u pregovorima Irana i Sjedinjenih Država te eskalacije u Ukrajini.

Dok se diplomatski pokušaji rješavanja krize na Bliskom istoku odvijaju paralelno s naporima da se osigura plovidba Hormuškim tjesnacem, nedavni ruski napad sustavom Orešnik na Ukrajinu dodatno zaoštrava odnose.

Europska unija upozorava da takvi potezi približavaju sukob opasnoj točki nuklearne konfrontacije.

"Pitanje je čime će Trump natjerati Iran na pregovore. Znamo da nije strpljiv"

O tim su temama u HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljali vojni analitičar Marinko Ogorec, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Gordan Akrap i Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti.

Akrap je istaknuo da u Iranu postoji nekoliko struja te da pregovarački tim pokazuje želju za dogovorom, ali se tome protivi Revolucionarna garda.

"Jedino je pitanje, a znamo da predsjednik SAD-a Donald Trump nije baš strpljiv, za čime će posegnuti kako bi prisilio Iran da ponovno krene u dogovore", rekao je Akrap. Dodao je da su iranske poruke uglavnom namijenjene domaćoj javnosti i da će Teheran svaki ustupak Amerikancima lako prikazati kao pobjedu.

Marinko Ogorec smatra da činjenica da nema borbenih djelovanja pokazuje da pregovori ipak napreduju. Ipak, vjeruje da Iran popunjava svoj arsenal i nastavit će se intenzivno naoružavati. Naglasio je kako je pitanje koliko dugo SAD može biti strpljiv jer bi ponovno zatvaranje Hormuškog tjesnaca imalo vrlo ozbiljne posljedice.

"Svaki tjedan rata nanosi ozbiljnu štetu svjetskom gospodarstvu"

Kristijan Kotarski naveo je procjene MMF-a prema kojima bi globalni gospodarski rast ove godine, zbog aktualnih okolnosti, mogao usporiti za 0,3 postotna boda. Iako je šok manji od onog tijekom pandemije, svaki tjedan rata nanosi ozbiljnu štetu svjetskom gospodarstvu, pogotovo zbog manjka energenata.

"Riječ je o oko 15 milijuna barela dnevne potrošnje koja trenutačno nedostaje svjetskom tržištu", pojasnio je.

Kotarski je ocijenio da se kraj sukoba ne nazire jer Iran smatra da još ima adute kojima može naštetiti protivničkoj strani. Upozorio je i na gospodarske pritiske koji opterećuju razvijene ekonomije, ponajprije zbog rekordnog javnog duga. Prema procjenama MMF-a, globalni javni dug mogao bi do 2028. dosegnuti 100 posto svjetskog BDP-a.

Naveo je da su razvijene ekonomije između 2005. i 2025. povećale javni dug sa 73 na 110 posto BDP-a, dok je američki u istom razdoblju narastao sa 60 na 120 posto BDP-a. Zbog toga, kaže, SAD danas izdvaja više od tisuću milijardi dolara godišnje samo za kamate, što je više od cjelokupnog američkog vojnog proračuna.

"Pravo pitanje je tko stvarno upravlja Iranom"

Ogorec smatra da je Iran spreman na određene kompromise, ali da Islamska revolucionarna garda ne želi odustati od nuklearnog programa.

To, prema njemu, otvara pitanje tko uistinu upravlja Iranom - Revolucionarna garda ili novi ajatolah, koji se rijetko pojavljuje u javnosti.

Akrap ocjenjuje da Iran nema realne mogućnosti zadržati kontrolu nad Hormuškim tjesnacem niti naplaćivati prolaz brodovima. Smatra da bi se Teheran morao odreći obogaćenog urana i prekinuti napade na susjedne zemlje, kao i odustati od ograničavanja slobodne plovidbe.

"Svaka iznimka koja bi Iranu dala pravo na kontrolu takvog tjesnaca u budućnosti otvara brojna pitanja o kontroli drugih tjesnaca u svijetu. To bi izazvalo ogromnu pomutnju u globalnoj trgovini i imalo dalekosežne gospodarske, financijske i društvene posljedice", upozorio je.

"Dobitnici rata u Iranu su Kina i Rusija"

Kotarski je rekao da su u protekla tri mjeseca, s ekonomskog gledišta, dobitnici sukoba na Bliskom istoku Kina i Rusija. Rusiji je skok cijene nafte s otprilike 58 na gotovo 100 dolara po barelu olakšao financiranje rata, dok je Kina ojačala poziciju izvoznice zelene tehnologije.

Istodobno, SAD je ublažio dio sankcija Rusiji, a Kina koristi rast potražnje za solarnim panelima i vjetroelektranama. Kratkoročno, dodao je, profitiraju i izvoznice nafte, no dugoročno se time ubrzava globalni zaokret prema energetskoj tranziciji i nuklearnoj energiji.

"Gubitnici su ponajprije Europska unija, Japan, Južna Koreja i države Jugoistočne Azije koje snažno ovise o uvozu energenata. U EU više od 55 posto energije dolazi iz uvoza, što posebno pogađa industrije poput njemačke", kazao je Kotarski.

SAD je kao neto izvoznik energije djelomično zaštićen, ali ipak trpi manji pad BDP-a. "Ono što Amerika definitivno gubi sa svakim tjednom zatvorenog prometa kroz Hormuški tjesnac jest kredibilitet kao vojna sila i sigurnosni partner koji može spriječiti takve scenarije", zaključio je.

"Orešnik je upotrijebljen za nešto složenije od škola i vrtića"

Komentirajući rusku upotrebu sustava Orešnik, Ogorec je rekao:

"Mislim da je Orešnik previše dragocjen da bi se njime gađalo samo stanove, škole i vrtiće. Vjerujem da je upotrijebljen za nešto puno složenije, ali nemamo informaciju što je točno pogođeno". Dodao je da i drugi sustavi, poput Iskandera, mogu nositi takve bojeve glave te izrazio nadu da neće doći do daljnje eskalacije.

Nakon što je Moskva pozvala strane diplomate da napuste Kijev i najavila sustavne napade, Akrap je poručio da takve prijetnje pokazuju beskrupuloznost ruskog vodstva.

"Međutim, ako dođe do radikalizacije i napada na te ciljeve, to znači da će i Kijev imati pravo odgovoriti na isti način. A to onda znači da nije nemoguće da ukrajinski dronovi slete i na Crveni trg, odnosno u Kremlj. To je radikalizacija koja je poput batine s dva kraja", rekao je Akrap, naglasivši ključnu ulogu lovaca F-16, koji su zahvaljujući donacijama streljiva iz Nizozemske, Danske i SAD-a osnažili ukrajinsku obranu.