EUROPA se suočava sa sve jačom konkurencijom iz Azije za ograničene zalihe prirodnog plina, s obzirom na to da nacionalne rezerve padaju, a potražnja tijekom ljeta naglo raste. U tom nadmetanju Europska unija teško će odnijeti pobjedu, upozoravaju analitičari i dužnosnici, piše Politico.

Centralizirana azijska gospodarstva poput Kine, Vijetnama i Južne Koreje bolje su pozicionirana za pregovore o kupnji plina na spot tržištu, što Europu, orijentiranu na slobodno tržište, stavlja u nepovoljan položaj. Iako je EU nakon ruske invazije na Ukrajinu uspostavila mehanizam za zajedničku nabavu energenata, ta politika nije zaživjela u praksi. To znači da bi se Europa, čak i uz opstanak mirovnog sporazuma između SAD-a i Irana, u narednim mjesecima mogla suočiti s višim cijenama plina i struje.

"Pred nama je napeto razdoblje", izjavio je Patrick Pouyanné, izvršni direktor TotalEnergiesa, francuskim zastupnicima ranije ovog tjedna, ističući da će se blok naći u problemima ako brzo ne osigura isporuke iz Katara. "Ne vjerujem da će cijene dosegnuti razine iz 2022., ali ne očekujem ni da će pasti kao što je to bio slučaj s gorivom."

Izravna konkurencija

Prema pravilima EU, zemlje članice moraju do prosinca napuniti svoja skladišta plina na najmanje 80 posto kapaciteta. To se obično radi ljeti, kada su potražnja i cijene niže. Trgovci energentima tada kupuju i skladište plin kako bi ga zimi, kada potražnja i cijene porastu, prodali uz zaradu. No, ove godine visoke ljetne cijene poremetile su taj model, zbog čega su razine skladišta u EU ispod petogodišnjeg prosjeka.

Situaciju bi mogla dodatno pogoršati zbivanja u Aziji. Analitičari upozoravaju da će toplije azijsko ljeto povećati upotrebu klima-uređaja, što će potaknuti potražnju za plinom. Azijske zemlje uglavnom se oslanjaju na dugoročne ugovore o opskrbi, no veća potražnja i smanjene rezerve mogle bi ih natjerati na spot tržište, gdje se cijene formiraju na dnevnoj bazi i skaču s rastom potražnje. Time bi ušle u izravnu konkurenciju s Europom, koja se ove godine iznimno oslanjala na spot tržište.

Ako se rastuća azijska potražnja poklopi s paničnom kupnjom u Europi krajem ljeta, to bi moglo izazvati transkontinentalnu borbu za terete. EU bi mogla biti prisiljena ponuditi više od Azije kako bi ispunila svoje ciljeve skladištenja, rekao je Tobias Federico, glavni analitičar u tvrtki Montel Energy.

Prema energetskoj agenciji EU-a ACER, postizanje tih ciljeva ove godine moglo bi zahtijevati čak 13 posto veći uvoz LNG-a u usporedbi s 2025. godinom - što je teško ostvarivo u sadašnjim okolnostima, pogotovo ako se proizvodnja u Perzijskom zaljevu ne oporavi. Sve bi to moglo ponovno potaknuti rast cijena plina i dovesti do pražnjenja europskih rezervi.

"Mogli bismo svjedočiti očajničkoj nabavi LNG-a koja će stvoriti pritisak na globalna tržišta. U tom slučaju, Europa bi mogla potpuno odustati od napora da popuni skladišta plina i jednostavno odgoditi problem za zimu", rekao je Seb Kennedy, osnivač analitičke tvrtke Energy Flux. To je rizik koji, prema jednom visokom dužnosniku EU, prati i Europska komisija.

Slobodno tržište protiv planskog gospodarstva

Ako dođe do žestoke borbe, EU bi se mogla naći u podređenom položaju. Za razliku od azijskih zemalja s centraliziranim ili planskim gospodarstvima poput Kine - koja je 2021. agresivno kupovala LNG na spot tržištu - Europa ima vrlo malo utjecaja na svoje uvoznike energije, koji djeluju u 27 država članica i imaju različite prioritete.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, EU je pokušala uspostaviti platformu AggregateEU, koja bi privatnim tvrtkama omogućila zajedničko pregovaranje o boljim uvjetima za plin. Iako je bila popularna među manjim uvoznicima, nije poznato koliko je poslova sklopljeno putem nje. Veliki igrači uglavnom su je izbjegavali, preferirajući samostalno djelovanje.

"Iako je bilo nekih pregovora, nijedan nije rezultirao sklopljenim poslom", rekao je za POLITICO Christoph Gottstein, voditelj komunikacija u njemačkom energetskom divu SEFE. "To iskustvo samo potvrđuje našu procjenu da je tržište plina nastavilo učinkovito funkcionirati bez potrebe za intervencijom."

Platforma je ugašena, no Komisija je razmatrala njezino oživljavanje nakon rata u Iranu, rekla su za Politico dva dužnosnika EU pod uvjetom anonimnosti. Ipak, istaknuli su da EU ne može prisiliti tvrtke da koriste takve mehanizme. Uvoznici se također brinu da bi koordinacija na platformi mogla predstavljati oblik kartelskog udruživanja, a Komisija može samo neformalno pomoći tvrtkama da ne prekrše složena pravila tržišnog natjecanja, rekao je prvi dužnosnik.

Europski dužnosnici ne mogu ni izravno pregovarati s konkurentima. Iako su Komisija i azijski partneri razmjenjivali informacije o energetskim politikama, ne mogu se cjenkati oko toga kamo idu pojedini tereti, rekla su dva dužnosnika. "Svatko će se boriti za sebe", poručio je drugi dužnosnik.

To znači da bi azijske zemlje mogle imati prednost. "U krizama, tržišta pod jačim državnim utjecajem mogu jednostavno naložiti nekolicini tvrtki: 'Obavite posao'", rekao je drugi dužnosnik EU. "Mi možemo koordinirati i poticati, ali ne možemo djelovati kao Kina."

Kina kao ključni igrač

Iako analitičari upozoravaju da bi mirovni sporazum između SAD-a i Irana mogao ublažiti pritiske, već postoje znakovi da se azijski kupci probijaju na spot tržište. Očekuje se da će Južna Koreja, Tajland i Vijetnam tijekom ljeta tražiti LNG na spot tržištu, rekao je za Politico Charles Costerousse, analitičar za LNG u tvrtki Kpler.

Ipak, Kina je ta koja bi mogla preokrenuti ravnotežu. Od izbijanja rata u Iranu, zemlja - inače najveći svjetski uvoznik energije - smanjila je uvoz i oslanjala se na svoje goleme rezerve, djelujući kao stabilizirajući faktor na globalnom tržištu. No, uskoro bi mogla ponovno pojačati kupnju jer je od ožujka drastično smanjila rezerve LNG-a, koje su sada znatno ispod petogodišnjeg prosjeka, navodi Costerousse.

Za dužnosnike EU to je stalna briga, čak i dok se rat bliži kraju. "Onog trenutka kad se oni vrate u igru na velika vrata, to će biti ključan faktor", rekao je jedan od dužnosnika.