DOK ZRAKOPLOVNE kompanije prizemljuju zrakoplove, a dužnosnici pozivaju građane da manje putuju na posao, europski napori da se spriječe nestašice uzrokovane ratom u Iranu nailaze na neočekivanu prepreku - nitko ne zna koliko goriva kontinent zapravo ima.

Strah od nestašice raste brže od sposobnosti EU da izmjeri stvarne zalihe, a rat u Iranu već podiže europske račune za fosilna goriva i prijeti prekidom opskrbe kroz Hormuški tjesnac. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da sukob košta EU gotovo 500 milijuna eura dnevno zbog viših cijena energije, dok je američki predsjednik Donald Trump naredio pripreme za dugotrajnu blokadu Irana, što bi moglo dodatno poremetiti globalna energetska tržišta, piše Politico.

Stvarne zalihe su nepoznanica

"Za svibanj i lipanj u Europi imamo jasan pregled i obveze, no što će biti nakon toga, teško je predvidjeti", rekao je Tobias Meyer, glavni izvršni direktor DHL Grupe, ranije ovog mjeseca na novinarskom doručku. "Strateške rezerve postoje, ali nemamo pravi uvid u to koliko se iz njih povuklo."

Vlasti EU nisu u potpunom mraku. Informacije o državnim zalihama nafte i plina uglavnom su transparentne, no kada se radi o komercijalnim zalihama, dužnosnici nailaze na zid. Ta slijepa točka prijeti da ih ostavi nesposobnima da na vrijeme uoče nestašice ili ih prisili da donose hitne odluke na temelju nepotpunih informacija.

Na sastanku na visokoj razini prošlog mjeseca, ministri iz Belgije, Nizozemske i Španjolske upozorili su na te nedostatke, pozivajući EU da uspostavi bolje praćenje u stvarnom vremenu, posebno za rafinirane proizvode. Grčki delegat čak je predložio uspostavu WhatsApp ili Signal kanala za brzu komunikaciju.

"Naše poznavanje tržišta i podaci o plinu i nafti vrlo su ograničeni", rekao je jedan visoki dužnosnik europskog ministarstva energetike pod uvjetom anonimnosti. "Nedostaje nam praćenje onoga što se pušta u promet, što se povlači i šalje različitim rutama."

Slika je posebno mutna kada je riječ o rafiniranim gorivima poput dizela i kerozina. Većina zaliha nalazi se izvan dosega vlasti, u raspršenim komercijalnim skladištima, a tvrtke nerado otkrivaju osjetljive poslovne podatke koje nisu zakonski obvezne prijaviti. Zbog toga su čak i podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) nužno ograničeni, potvrdio je dužnosnik Komisije.

"U idealnom svijetu imali bismo pristup savršenim informacijama", dodao je dužnosnik Komisije. "No, na kraju dana, sve ovisi o kvaliteti podataka koje dobijemo. Čujem da i kolege izražavaju istu zabrinutost - svi se nadamo da raspolažemo točnim podacima."

Pokušaji EU da uvede red

Ministri energetike pozvali su Europsku komisiju da ojača sposobnost bloka da procijeni zalihe koje se drže diljem kontinenta - od podzemnih skladišta i tankera do zračnih luka i cjevovoda. Sama Komisija priznala je informacijsku prazninu te je ranije ovog mjeseca predstavila planove za "Opservatorij za gorivo" koji bi pratio proizvodnju, uvoz, izvoz i razine zaliha, po uzoru na sveobuhvatniju američku Upravu za energetske informacije.

"Naravno da želimo imati bolji pregled situacije s gorivom diljem EU", rekla je glasnogovornica Komisije Anna-Kaisa Itkonen. "Radimo na tome, ali prerano je objaviti kako će to funkcionirati."

Plin je, iako nesavršeno, najlakše pratiti. Pravila uvedena nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. nalažu članicama da skladišta plina do zime napune do 90 posto kapaciteta. S naftom je situacija teža. Eurostat prati naftne derivate, ali podaci stižu rijetko i sporo. Posljednji sveobuhvatni podaci su iz siječnja, kaže Ana Maria Jaller-Makarewicz, analitičarka s Instituta za energetsku ekonomiju i financijsku analizu.

"Znamo koliko bi trebali imati. Ali ne znamo koliko imamo"

Tada je većina zemalja EU ispunjavala obvezu držanja 90-dnevnih zaliha. Što se dogodilo od tada, teško je reći. "Znamo koliko bi trebali imati na zalihama. Ali čime uistinu raspolažu u bilo kojem trenutku, to zapravo ne možemo znati", rekao je drugi visoki dužnosnik.

Najveći je problem praćenje dizela, benzina i kerozina. "Privatne tvrtke nisu htjele dijeliti informacije", izravno je rekao treći dužnosnik. Alain Mathuren, direktor lobističke skupine FuelsEurope, potvrdio je da to od svojih članova ne bi ni tražio jer bi to moglo kršiti pravila EU o tržišnom natjecanju. Unatoč tome, dužnosnik Komisije kaže da je "prerano reći" hoće li se uvesti pravila koja bi prisilila tvrtke na dijeljenje podataka.

Ratna magla

Ono što se zna nije osobito utješno. Europske zalihe plina bile su niske i prije napada na Iran, u prosjeku ispod 30 posto kapaciteta nakon oštre zime. Njihovo punjenje ovisi o trgovcima koji ljeti kupuju jeftiniji plin, a prodaju ga zimi po višim cijenama. Rat u Iranu prijeti da poremeti tu dinamiku. Tankeri se više ne preusmjeravaju u Aziju iz Europe, već plove izravno iz zapadne Afrike i SAD-a, kaže Charles Costerousse, analitičar u tvrtki Kpler.

Zalihe sirove nafte mogu se pratiti u gotovo stvarnom vremenu. Kpler, koji podatke dostavlja i IEA-i, procjenjuje popunjenost plutajućih spremnika mjerenjem visine njihovih krovova pomoću satelitskih snimki, objašnjava Homayoun Falakshahi, analitičar u toj tvrtki.

Ta metoda pokriva oko 90 posto od 6 milijardi barela globalnog kapaciteta. Najnovije izvješće IEA-e pokazalo je da su europske zalihe već u veljači bile niske, a iako su ministarstva prošli tjedan dostavila nove podatke, detalji nisu objavljeni.

Praćenje zaliha zrakoplovnog goriva, koje se drži u spremnicima s fiksnim krovom, "puno je teže", kaže Falakshahi. Podaci se uglavnom temelje na dobrovoljnim objavama tvrtki. S druge strane, proizvode poput nafte, sirovine za plastiku, lakše je pratiti.

Podaci tvrtke Insights Global sugeriraju da, iako se dio europskih zaliha preusmjerava u Aziju, europska petrokemijska industrija zapravo ima koristi od zatvaranja Hormuškog tjesnaca. "Gubitak petrokemikalija s Bliskog istoka i iz Azije znači da europska postrojenja trenutno uživaju u povećanju marži", rekao je Ciaran Tyler, Kplerov analitičar.

Iako se dijele na dobrovoljnoj bazi, podaci su korisni, dodao je. "Treba ih uzeti s dozom rezerve", objasnio je. "Bih li se kladio u svu svoju životnu ušteđevinu na temelju njihovih izvješća? Ne bih. No, pokazuju li ispravan smjer? Da."