ANKETA Kome više vjerujete, europskim tužiteljima ili Turudićevom DORH-u?
SUDAC Ivan Turudić, kojeg je vlada jučer izabrala za novog glavnog državnog odvjetnika na mandat od četiri godine, danas je u intervjuu za N1 rekao da Hrvatska možda i nije trebala pristupiti Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO).
"Nisam siguran da smo trebali osnovati to tijelo. Postoji niz europskih zemalja koje to nemaju. One funkcioniraju, a mislim da je situacija kod njih bolja. To je politička odluka. EPPO se brine o financijama Europske unije. Mislim da se prenaglašava ta njihova moć", rekao je Turudić.
Zanimljivo je i da je Turudić u istom intervjuu, komentirajući burne reakcije na njegovo imenovanje rekao kako je "puno veći broj koji podržava imenovanje", pa dodao: "Vjerujte mi na riječ"
EPPO pokrenuo istragu protiv Tolušića
Ured europskog javnog tužitelja u RH (EPPO) zadužen je za provođenje istraga i procesuiranje kaznenih djela koja utječu na proračun EU. Djeluje od 2021. godine, a već je pokrenuo istrage protiv najmanje dvoje bivših ministara.
EPPO je krajem prošle godine podigao optužnicu protiv bivšeg HDZ-ovog ministra Tomislava Tolušića i Željka Ferenca, višeg savjetnika u virovitičkom područnom uredu Ministarstva poljoprivrede. Oni su optuženi za subvencijske prevare i zlouporabe položaja i ovlasti, i to nakon provedene istrage o projektu izgradnje Tolušićeve vinarije i sadnje vinograda sufinanciranom sredstvima Unije.
>> Doznali smo za što se sve tereti Tolušića, radi se o ozbiljnom kriminalu s EU novcem
Žalac istraživali zbog žderanja i preplaćenog softvera
U prosincu prošle godine europski tužitelji otvorili su novu istragu protiv bivše Plenkovićeve ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac. Ovoga puta je terete da je troškove privatnih druženja i večere plaćala europskim novcem.
EPPO sumnja da je od svibnja 2017. do srpnja 2019. tako potrošila 9732 eura, od čega je većina, točno 85 posto, bio novac iz europskih fondova, a ostatak iz državnog proračuna.
Europsko tužiteljstvo ranije je podiglo optužnicu protiv Žalac zbog sumnje da je oštetila državni proračun i proračun EU kupnjom softvera po mnogo većoj cijeni od realne. Žalac je uhitio EPPO, koji je nastavio postupak i nakon što je USKOK zaključio da u nabavi softvera nema ničeg spornog.
Među dokazima su se našle i poruke koje je Gabrijela Žalac razmjenjivala s Josipom Rimac, nekadašnjom HDZ-ovom državnom tajnicom s kojom je bila izuzetno bliska. Istražitelji su u mobitelu Josipe Rimac pronašli poruke na WhatsAppu u kojima su se dopisivale o softveru u noći s 13. na 14. studenog 2017. godine. Radi se o porukama u kojima se spominje AP i u kojima sama Rimac daje izravnu podršku Žalac.
"Srećiceeee. Samo hrabro. Vidim da su i ovi u javnoj nabavi išli kontra. Ako ti tamo nešto treba samo me zovi. Za tebe sve", napisala je Rimac.
U razgovoru o softveru, koji je uslijedio par dana kasnije, Gabrijela Žalac poručuje: "Ali gle. Ovo će bit po mom. Što prije."
>> Nove poruke Žalac i Rimac: Neka misle da sam glupa, radit ćemo kurvanjski posao
Većina istraga u Hrvatskoj je o korupciji
EPPO je istraživao davanje i primanje mita u projektu sanacije jame Sovjak, četvorku koja je za nasade smokava izvukla preko milijun i pol eura iz europskog fonda, aferu Varkom u koju su uključeni direktor te tvrtke i HDZ-ovac, istarskog poduzetnika koji je uzeo 220.000 eura za nepostojeći maslinik i druge.
Samo su 2022. godini pokrenute 23 istrage. Iako u drugim članicama Europske unije tužitelji imaju najviše posla u razotkrivanju prevara povezanih s plaćanjem poreza na dodanu vrijednost, prema izvješću EPPO-a, u Hrvatskoj 2022. nije pokrenuta nijedna takva istraga, već su to većinom bili slučajevi vezani za korupciju.
Ministar: Hrvatska prednjači po broju anonimnih prijava EPPO-u
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić lani je rekao da Hrvatska prednjači po broju anonimnih prijava poslanih EPPO-u.
"Po procesima pokrenutim po Europskom uredu za borbu protiv prevara (OLAF), Hrvatska nije ni bolja ni gora od drugih, nekakva smo sredina na razini Unije", rekao je ministar u saborskoj raspravi o korištenju Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u 2021. i prvoj polovici 2022. godine.
Deset je država koje imaju više slučajeva i financijski i po broju, rekao je Erlić.
Samo Mađarska odbija sudjelovati u EPPO-u
EPPO istražuje subvencijske prevare, pranje novca, različite zlouporabe i prekogranične kružne prevare. Prije nego što je započeo s radom, istrage takvih kaznenih djela mogla su provoditi isključivo nacionalna tijela, čije ovlasti prestaju na nacionalnim granicama.
Od 27 država članica EU, 22 trenutno sudjeluju u EPPO-u. Do sada je samo Mađarska protiv toga, dok su Poljska i Švedska u procesu priključivanja EPPO-u. Poljska je, nakon Tuskove izborne pobjede, najavila da će otvoriti Ured europskog javnog tužitelja, dok je Švedska vlada to odlučila u siječnju 2024.
Danska i Irska imaju opt-out (izuzeće od provedbe prava EU) iz područja slobode, sigurnosti i pravde, zbog čega nisu ni trebale sudjelovati u EPPO-u.
Iako se nije pridružila EPPO-u, Mađarska je u travnju 2021. godine dogovorila suradnju s EPPO-om kako bi se olakšala pravosudna suradnja i strateška razmjena informacija. Istu stvar je napravila i Danska u kolovozu 2023. godine.
EPPO-u su se pridružile Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.