Foto: FAH

SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović prozvala je u četvrtak vladajuće da se kroz izmjene Zakona o sanaciji žele riješiti ljudi u sanacijskim vijećima i sanacijskih upravitelja bolnica, upitavši ministra zdravlja Darija Nakića zašto planira smjenjivati i one koji su dobro radili.

"Čitav smisao izmjena ovog zakona je da se riješite ljudi u sanacijskom vijeću i sanacijskih upravitelja. Neke bolnice su iskoristile mogućnost novog poslovanja i počele su poslovati dobro. Neke nisu i te možda treba smijeniti, ali zašto smjenjvati ljude koji su dobro radili", poručila je Antičević Marinović u saborskoj raspravi.

Kao primjer je navela zadarsku bolnicu koja je, kaže, i uz povećan opseg poslova smanjila dugove. "Zašto niste uklanjali kukolj od žita. Apeliram na ljude iz Mosta da sačuvate ljude koji su dobro radili svoj posao", istaknula je.

Ministar Nakić joj je uzvratio kako je puno bolje provesti javni natječaj nego izravno imenovati ljude. "Po prvi put od kada je hrvatske države za ove se ustanove nisu provodili natječaji, nego su na čelna mjesta tih ustanova ljudi imenovani bez plana rada i životopisa", poručio je. Takvo načelo, ističe, ne može se dalje podržavati, jer se stvorio sustav koji ne omogućava kontrolu.

Nakić: Skoro sve bolnice gubitaši

"Sve bolničke ustanove, osim jedne, i unatoč sanaciji nastavile su producirati gubitke", obrazložio je Nakić razloge zbog kojih se planiraju obustaviti postupci sanacije za javne ustanove u zdravstvu.

Proces sanacije, dodaje, nije postigao zadane ciljeve te je potrebno pristupiti novim mjerama racionalizacije i reorganizacije sustava kroz provedbu reformskih mjera – od hitne medicine, primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, palijativne skrbi te patronažne službe. Rok završetka sanacije bio je, podsjeća, travanj 2015. kada je Vlada trebala donijeti odluku o prestanku sanacije, ali da ta odluka nije donesena.

Trenutno je u postupku sanacije 31 ustanova u zdravstvu koje bi tako, ako Sabor prihvati Vladin prijedlog, odmah bile vraćene svojim osnivačima, većinom županijama. Na početku sanacije bio je utvrđen manjak od 2,1 milijarde kuna, a tijekom 2013. i 2014. godine za sanaciju je izdvojeno 3,5 milijarde kuna. Dospjela dugovanja tih istih ustanova koje su sanirane, dvije godine nakon cijelog postupka, na dan 31. prosinca 2015. iznosila su 1,83 milijardi kuna, a danas iznose i nešto više.