Bartulica: Ako mogu uništiti njemačku autoindustriju, mogu uništiti sve
EUROPARLAMENTARAC Stephen Nikola Bartulica izjavio je da vodstvo Europske unije provodi politike koje su u suprotnosti s europskim identitetom, posebno njegovim kršćanskim temeljima. Predviđa i da će se politička karta Europe uskoro promijeniti.
Bartulica je danas domaćin skupa "Što definira Europu?", koji se održava u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Među sudionicima su predsjednik Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Adam Bielan, bivši hrvatski nogometni izbornik Igor Štimac i gosti iz Europe i svijeta.
"Europski čelnici sve vode u krivom smjeru"
Bartulica je uoči skupa rekao da kao zastupnik u Europskom parlamentu iz prve ruke vidi probleme u funkcioniranju europskih institucija. Smatra da vodstvo Europske unije donosi pogrešne odluke i da njegove politike nisu u skladu s potrebama građana.
Kao primjere naveo je odnos EU-a prema ratu u Ukrajini, događaje na ulicama Francuske i europsku zelenu politiku. Ustvrdio je da je Europa Ukrajini već isplatila stotine milijardi eura, a da se završetak rata i dalje ne nazire.
Posebno je kritizirao europsku zelenu politiku, za koju smatra da ugrožava industriju i gospodarstvo. Kao primjer izdvojio je njemačku automobilsku industriju, upozoravajući na moguće posljedice europskih propisa za proizvodnju i radna mjesta.
"Ako su u stanju uništiti njemačku autoindustriju, u stanju su zapravo uništiti sve", ustvrdio je Bartulica, koji smatra da europske institucije svojim odlukama ugrožavaju konkurentnost gospodarstva i zanemaruju stvarne potrebe građana.
"Bez kršćanstva nemoguće je razumjeti Europu"
Bartulica smatra da Hrvatska može imati koristi od članstva u Europskoj uniji, ali da mora dobro razumjeti kako europske institucije funkcioniraju. Tvrdi da sadašnje vodstvo EU-a nije dovoljno povezano s potrebama građana i zanemaruje europsku povijest.
"Bez kršćanstva i Katoličke crkve nemoguće je razumjeti Europu kao jednu kulturnu cjelinu", rekao je Bartulica. Naglasio je da je kršćanstvo jedan od ključnih temelja europskog identiteta, koji bi prema njegovu mišljenju trebalo snažnije štititi.
Uz kršćanstvo, kao važne temelje europske civilizacije izdvojio je filozofiju antičke Grčke, koju je opisao kao dom demokracije, te rimsko pravo. Posebno je naglasio rimsko shvaćanje prema kojem građani imaju određena prava u odnosu na vlast.
Bartulica očekuje zaokret Europe udesno
Bartulica predviđa da će se politička karta Europe uskoro promijeniti zbog izbora koji slijede u velikim državama članicama. Smatra da politički trendovi upućuju na jačanje desnih i konzervativnih stranaka diljem kontinenta.
U uvodnom izlaganju pod nazivom "What is Croatia First?" objasnio je što podrazumijeva pod tim sloganom, koji se oslanja na "America First" američkog predsjednika Donalda Trumpa. Poručio je da mladi sve češće prihvaćaju konzervativne političke stavove.
"Dosta im je laži, dosta im je medijskih manipulacija, žele živjeti u skladu s istinom i mislim da to vrijeme dolazi", rekao je Bartulica, govoreći o mladima za koje smatra da se sve više okreću konzervativnim vrijednostima.
"Hrvatska mora prepoznati kada joj interesi nisu isti kao drugima"
Bartulica je objasnio da pristup "Croatia First" podrazumijeva stavljanje hrvatskih nacionalnih interesa u središte političkog odlučivanja. Smatra da Hrvatska mora znati prepoznati situacije u kojima se njezini interesi razlikuju od interesa drugih članica EU-a.
Kao primjer naveo je moguće članstvo Srbije i Crne Gore u Europskoj uniji. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska u takvim pitanjima mora imati dovoljno političke odlučnosti da odstupi od većinskih stavova i zatraži ispunjavanje vlastitih zahtjeva.
Bartulica smatra da Hrvatska u pregovorima o pristupanju Srbije i Crne Gore mora inzistirati na pitanjima koja smatra važnima, uključujući ratnu odštetu. Poručio je da hrvatski interesi ne moraju uvijek biti usklađeni s politikama velikih članica Unije.
Protivi se pobačaju i promjenama u odlučivanju EU-a
Govoreći o društvenim pitanjima, Bartulica je pozvao na borbu protiv onoga što naziva "kulturom smrti". Smatra da se mladi sve više udaljavaju od obitelji te da se nedovoljno štiti, kako je rekao, "pravo na život od začeća".
Zauzeo se i za zaštitu "naravne obitelji" te očuvanje tradicionalnih vrijednosti. Protivi se i prijedlozima pojedinih europskih država da se o nekim pitanjima u EU-u odlučuje kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno.
Bartulica smatra da bi takve promjene mogle oslabiti utjecaj manjih članica Europske unije. Naglasio je važnost očuvanja nacionalnog identiteta, ali i rasvjetljavanja povijesnih pitanja, uključujući identifikaciju žrtava komunističkih zločina.
"Europa ne može rješavati sve svjetske probleme"
Kao jednu od najvećih prijetnji Europi Bartulica je izdvojio masovne migracije. Ustvrdio je da "milijuni ljudi diljem svijeta koji svjesno zloupotrebljavaju pravila o azilu" dolaze u Europu radi socijalnih davanja, bez namjere da se integriraju.
"Ne može europski kontinent biti prostor gdje se rješavaju svi svjetski problemi", rekao je Bartulica. Smatra da europske države moraju strože nadzirati migracije i jasnije određivati uvjete pod kojima ljudi mogu dolaziti i ostajati na njihovu teritoriju.
Upozorio je i na demografske probleme europskih država, ističući da se broj stanovnika smanjuje. Prema njegovoj ocjeni, Europa mora ozbiljno razgovarati o tome kako će se takvi trendovi odraziti na njezinu budućnost i identitet.
Bartulica je ustvrdio da "svaki narod polako nestaje" zbog demografskih problema te da će "netko napuniti tu prazninu". Smatra da europske države zato moraju voditi računa o tome tko dolazi i pod kojim uvjetima.
"Međutim, moramo voditi računa o tome tko dolazi i pod kojim uvjetima", rekao je Bartulica. U tom je kontekstu ponovno naglasio važnost kršćanstva, tvrdeći da se europski identitet ne može razumjeti bez njegove povijesne uloge.
Upozorio na moguću financijsku krizu u eurozoni
Bartulica je upozorio i na gospodarske rizike za Hrvatsku kao članicu Europske unije i eurozone. Posebno je izdvojio visoku zaduženost Francuske, smatrajući da bi njezini financijski problemi mogli imati posljedice i za druge europske države.
Prema njegovim riječima, francuski javni dug dosegnuo je razinu zbog koje se drugo najveće gospodarstvo EU-a zadužuje po višim kamatama od Grčke. Smatra da bi takav razvoj događaja mogao dodatno opteretiti eurozonu.
"Sve upućuje da će se to preliti na druge zemlje eurozone i hrvatski građani će snositi posljedice toga", zaključio je Bartulica, upozoravajući na moguće posljedice francuskih financijskih problema za hrvatsko gospodarstvo.