U SAMO 48 sati dva masakra zavila su u crno Srbiju, ali i ostatak regije. Još nikada do sada na ovim prostorima nisu zabilježeni takvi slučajevi. Prvo je u utorak tinejdžer ubio devetero ljudi u osnovnoj školi, a onda je u četvrtak navečer 21-godišnjak ubio osmero ljudi.

Iza ovih zločina ostalo je i preko trideset lakše i teže ozlijeđenih ljudi te na desetke shrvanih obitelji. Ova dva događaja pokrenula su lavinu komentara i apela o ugroženosti mentalnog zdravlja u Srbiji, ali i u Hrvatskoj.    

Ministarstvo zdravstva uvodi pilot-projekt

S obzirom na tragediju u Beogradu i poražavajuće podatke o mentalnom zdravlju djece, mladih i roditelja, ali i eskalaciju nasilja, upitali smo Ministarstvo zdravstva planira li u Hrvatskoj provesti mjere kako bi se osigurala stručna pomoć i podrška ljudima onim potrebitima.

>> Djeca sve češće imaju probleme s mentalnim zdravljem. Evo koji su znakovi upozorenja

Iz Ministarstva su nam poručili da uskoro kreću s uvođenjem reforme kako bi se aktivirali odjeli za mentalno zdravlje.

"Slijedom reformskih mjera vezanih za aktiviranje dispanzera za mentalno zdravlje na razini primarne zdravstvene zaštite kao i mobilnih psihijatrijskih timova, Ministarstvo zdravstva razgovara o pilot-projektu unaprjeđenja mentalnog zdravlja s Domovima zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.  

U tijeku je osnivanje Radne skupine i ostali operativni koraci kako bi se pokrenuo pilot-projekt i uspostavio temelj za provedbu reformskih koraka u području mentalnog zdravlja na nacionalnoj razini", odgovorili su Indexu.  

Psihologinja: Potrebno je pružiti pomoć žrtvama, ali i cijeloj zajednici

Klinička psihologinja Bruna Profaca upozorava da je nakon ovako teškog, traumatskog događaja svaka podrška potrebna, ne samo izravnim žrtvama već i cijeloj zajednici.

"Traumatski događaji su teški i ugrožavajući svim ljudima i izazivaju čitav niz različitih reakcija i to je normalno i očekivano. Svima je teško jer smo ljudi. Odraslima i djeci potrebno je neko vrijeme da se oporave i da mogu ponovo funkcionirati kao i prije događaja.

U tom periodu potrebna je podrška bliskih ljudi, obitelji, prijatelja… Traumatski događaji se događaju i odraslima i djeci, pri čemu je važno napomenuti da se izloženost djeteta traumatskom događaju, zbog specifičnog odnosa roditelja i djece, smatra traumatskim događajem i za njihove roditelje", navela je u svom tekstu objavljenom na web stranici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

>>Psiholozi upozoravaju na važnost mentalne higijene. Evo što preporučuju

Istaknula je da ovakvi događaji izazivaju mnoge prirodne i očekivane reakcije, poput šoka, nevjerice, tuge, bespomoćnosti, tjeskobe, ljutnje, poteškoća s razumijevanjem, nemira, tjelesnih reakcija…  

"I djeca koja za događaj samo čuju, bore se s različitim mislima i osjećajima jer se tragedija dogodila drugoj djeci - kao što su oni. Mnogi će pomisliti kako su to mogli biti oni ili njima netko poznat, zato sada trebaju dodatnu podršku važnih odraslih u koje imaju povjerenje", kaže dr. Profaca.  

Porast tjeskobnih i depresivnih poremećaja

Procjene pokazuju porast tjeskobnih i depresivnih poremećaja za više od 25 posto tijekom prve godine pandemije. U isto vrijeme, usluge mentalnog zdravlja ozbiljno su poremećene, a razlike u liječenju mentalnih poremećaja između bogatih i siromašnih dodatno su se povećale.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u posljednjem izvješću o mentalnim poremećajima za 2020. objavio je da su mentalni poremećaji na devetom mjestu u ukupnom broju hospitalizacija, s udjelom od šest posto. U ambulante primarne zdravstvene zaštite s mentalnim se teškoćama 2020. godine javilo više od milijun osoba, svaka druga u dobi od 20. do 64. godine života.