NEKADA smatrane četvrtima u koje se nije zalazilo zbog visokog stupnja kriminala, favele u Rio de Janeiru danas privlače više stranih posjetitelja nego neka od najpoznatijih gradskih obilježja. No, uz rast popularnosti otvaraju se pitanja sigurnosti i etičnosti ovakvog oblika turizma, izvještava BBC.

Još prije izlaska sunca stotine turista iz cijelog svijeta okupljaju se u faveli Vidigal kako bi motociklističkim taksijima stigli do početka uspona na planinu Dois Irmãos (Dva brata). Nakon otprilike sat vremena hoda kroz gustu atlantsku prašumu, nagrada je spektakularan pogled na izlazak sunca iznad Atlantskog oceana i panoramu Rio de Janeira.

Posljednjih godina upravo je ova ruta postala jedna od najtraženijih turističkih atrakcija grada. Nekada su favele bile sinonim za nasilje i siromaštvo, no nakon sigurnosnih mjera uvedenih uoči Svjetskog nogometnog prvenstva 2014. i Olimpijskih igara 2016. godine, mnoge su četvrti postale dostupnije posjetiteljima. Već 2024. službeni podaci pokazali su da su favele Vidigal i Rocinha posjetile više međunarodnih turista nego znamenitosti poput kipa Krista Otkupitelja ili poznatih stepenica Selarón.

Potraga za autentičnim iskustvima

Sve veći broj putnika želi upoznati svakodnevni život lokalnog stanovništva, a ne samo obići poznate plaže i turističke atrakcije. Šetnje uskim ulicama favela, upoznavanje lokalne zajednice i pogled na grad s brežuljaka nude drukčiju perspektivu Rio de Janeira.

Popularnost favela dodatno su povećale društvene mreže. Posjetitelji satima čekaju kako bi snimili viralne videozapise dronom na krovovima Rocinhe, najveće brazilske favele. Posljednjih mjeseci ove su četvrti obišli i brojni poznati, među njima španjolska pjevačica Rosalía te engleski nogometaš Jesse Lingard.

Portugalska turistkinja Isabel Fernandes kaže kako ju je privukla želja da upozna stvarni život grada.

"Željela sam upoznati stvarnost koja se ne vidi na razglednicama. Svako mjesto ima svoje ljude, izazove, snagu i ljepotu", istaknula je.

Sigurnost i dalje ostaje izazov

Unatoč rastu turizma, sigurnosna situacija nije u potpunosti stabilna. Tijekom policijske akcije u travnju ove godine u Vidigalu je izbila pucnjava zbog koje je oko 200 planinara ostalo zarobljeno na vrhu planine.

Kanadska turistkinja Angel Njoku priznaje da je zbog tog događaja njezina skupina ozbiljno razmišljala o otkazivanju izleta.

Poljakinja Daria Kurpiewska, koja je favelu posjetila nekoliko tjedana ranije, kaže kako ju je posebno iznenadio prizor djece koja se igraju na igralištu pokraj naoružanih muškaraca.

Profesorica urbanih studija sa Sveučilišta države Rio de Janeiro Mariana Cavalcanti smatra kako su oružani sukobi nažalost svakodnevica stanovnika favela, ali ističe da su četvrti poput Vidigala i Rocinhe danas znatno sigurnije nego prije desetak godina.

Prema njezinim riječima, paradoksalno, turisti su u pojedinim favelama ponekad sigurniji nego na poznatim plažama poput Copacabane, jer kriminalne skupine uglavnom izbjegavaju napade na strane posjetitelje kako ne bi ugrozile lokalni turizam.

Etička pitanja favela turizma

Razvoj favela turizma otvorio je i raspravu o njegovoj etičnosti. Kritičari upozoravaju da posjećivanje siromašnih četvrti može prerasti u svojevrsni "turizam siromaštva", pri čemu posjetitelji promatraju svakodnevni život stanovnika bez stvarnog razumijevanja njihove stvarnosti.

Posebno su na meti kritika nekadašnje panoramske vožnje terenskim vozilima koje su stanovnici uspoređivali sa safarijima.

Međutim, danas je ponuda znatno drukčija. Posjetitelji mogu sudjelovati u vođenim pješačkim turama koje vode lokalni vodiči, pohađati radionice capoeire (borilačko-plesne vještine), posjetiti glazbene događaje ili upoznati društvene projekte zajednice.

Profesorica Cavalcanti ističe da su stanovnici favela sami prepoznali turizam kao važan izvor prihoda za vozače motociklističkih taksija, turističke vodiče, ugostitelje i obrtnike.

Favele kao dio brazilskog identiteta

Hugo Oliveira, istraživač i vodič iz četvrti Morro da Providência, smatra da je posjet faveli važan za razumijevanje brazilske povijesti.

Morro da Providência smatra se prvom brazilskom favelom, nastalom 1888. godine kada su se ondje naseljavali oslobođeni robovi i siromašni stanovnici bez prava na vlasništvo nad zemljištem.

Tijekom desetljeća favele su rasle bez osnovne komunalne infrastrukture, a mnoge su tijekom 1960-ih i 1970-ih godina bile srušene, dok su stotine tisuća ljudi bile prisiljene preseliti se.

Oliveira naglašava da su upravo favele dale velik doprinos brazilskoj kulturi. U njima su nastali ili su se razvili samba, baile funk, capoeira te brojni suvremeni modni i jezični trendovi koji danas oblikuju identitet zemlje.

"Nemoguće je razumjeti Brazil ako ne poznajete favele", kaže Oliveira.

Kako odgovorno posjetiti favelu?

Stručnjaci preporučuju da se favele posjećuju isključivo uz lokalne vodiče ili u organizaciji udruga koje djeluju u samim zajednicama.

Turistima se savjetuje da poštuju privatnost stanovnika, ne fotografiraju ljude bez dopuštenja te izbjegavaju područja koja nisu otvorena za posjetitelje.

Među četvrtima koje najčešće primaju turiste nalaze se Vidigal, Rocinha, Morro da Providência i Chapéu Mangueira. Osim razgledavanja, posjetitelji mogu prisustvovati koncertima, sportskim i kulturnim događanjima te karnevalskim povorkama koje organizira lokalna zajednica.

Poljska turistkinja Daria Kurpiewska kaže kako bi se ponovno vratila u Rio i ponovno posjetila favelu, ali isključivo u društvu nekoga tko ondje živi.

"To je najautentičniji način da upoznate mjesto i njegove stanovnike. Putovanja imaju smisla upravo zato što nam omogućuju stvarna iskustva i bolje razumijevanje svijeta", zaključuje.