TRENUTNA kvaliteta zraka u Zagrebu je vrlo loša.

Prema najnovijim podacima s mjerne postaje ZAGREB-3 (lokacija Dugave), 24-satni klizni prosjek za PM10 iznosi 71,89 µg/m³, a za PM2.5 60,72 µg/m³ (mjereno 25.02.2025.).

Na postaji ZAGREB-3 izmjerene su sljedeće vrijednosti:

• PM10 (24-satni klizni prosjek): 71,89 µg/m³ (25.02.2025.)
• PM2.5 (24-satni klizni prosjek): 60,72 µg/m³ (25.02.2025.)
• Dušikov dioksid (1 sat): 24,10 µg/m³ (25.02.2025.)
• Ozon (1 sat): 12,10 µg/m³ (25.02.2025.)

Obje vrijednosti značajno prelaze preporučene granice. 

Zdravstvena preporuka: Izbjegavajte fizičke aktivnosti na otvorenom

Prema preporukama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) Andrija Štampar, za ove razine izmjerenih čestica općoj populaciji se preporuča da smanji fizičke aktivnosti na otvorenom.

Onim osjetljivijima se pak preporuča da izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom.

Prema AQI (Air Quality Index) podacima, Zagreb je jučer imao indeks kvalitete zraka 153, što spada u kategoriju nezdravog.

Ovakva kvaliteta zraka posebno je zabrinjavajuća za osjetljive skupine stanovništva, uključujući djecu i starije osobe.

Zabrinjavajuć trend

Analiza podataka od 2020. do 2025. pokazuje zabrinjavajući trend porasta zagađenja zraka u Zagrebu od 39%. Veljača je zabilježena kao najzagađeniji mjesec s indeksom kvalitete zraka 107, dok je listopad 2020. bio najmanje zagađen s AQI 103.

Što znači AQI veći od 150?

Indeks kvalitete zraka AQI (AQI - Air Quality Index) u kontekstu lebdećih čestica PM 2.5 ide od 0 do 500 i kvalitetu zraka dijeli u 6 kategorija, od dobre (zelena) do opasne (tamno crvena). AQI u kategoriji 151 - 200 znači da je zrak nezdrav (crvena) te podrazumijeva da svaka osoba može osjetiti negativne posljedice onečišćenja, dok će osjetljive skupine imati veće zdravstvene rizike.

Kada AQI iznosi 150, koncentracija PM 2.5 čestica u zraku iznosi oko 55.5 - 65 µg/m³. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), koja ima stroge standarde, zrak se smatra štetnim po zdravlje ako godišnji prosjek koncentracije PM 2.5 premašuje 5 µg/m³, a dnevna koncentracija od 15 µg/m³ ne bi smjela biti prekoračena više od 3 dana godišnje kako bi se smanjio rizik od bolesti.

Koji su glavni uzroci zimskog onečišćenja?

Kako smo već pisali na Indexu, koncentracije čestica PM 10 i PM 2.5, koje su najveći problem jer prodiru duboko u pluća, pa i u krv, zimi u Zagrebu rastu iz više razloga.

Jedan je to što se zimi više ljudi grije, i to nerijetko na fosilna goriva, osobito na drva.

Drugi je to što se zimi formira inverzija jer se hladan zrak zadržava pri tlu, dok topliji slojevi zraka ostaju iznad njega, što sprječava uobičajeno podizanje toplijeg zraka u visine te vertikalno strujanje i miješanje zraka.

Ovaj fenomen dodatno potiču geografski položaj Zagreba u kotlini, slaba cirkulacija zraka te visok tlak zraka tijekom stabilnih vremenskih prilika. Zbog toga se stvara tzv. "kapa" koja zadržava onečišćenja iz prometa, grijanja i industrije.