INDEX je dobio uvid u odluku suda iz koje proizlaze novi detalji o sumnjama na višegodišnje izvlačenje novca iz Hrvatskog skijaškog saveza. U toj su odluci navedeni dijelovi rješenja USKOK-a i Županijskog suda u Zagrebu prema kojima, kao što je poznato, istražitelji sumnjaju da je tijekom više od 11 godina, preko niza inozemnih tvrtki, iz Saveza nezakonito izvučeno najmanje 29,9 milijuna eura.

Sumnja se da je Savez tim tvrtkama isplaćivao goleme iznose, koji su činili oko polovice njegovih ukupnih godišnjih prihoda, premda u dokumentaciji Saveza nisu pronađeni ugovori kojima bi se te isplate mogle opravdati. Ugovori su pronađeni samo kod stranih banaka kroz koje su transakcije prolazile, zbog čega istražitelji vjeruju da je riječ o fiktivnim poslovima kojima se pokušala stvoriti formalna podloga za višemilijunske transfere.

Prve analize krenule još 2024. 

Ono što je novo iz ovih dokumenata jest činjenica da su se prve sumnje pojavila još tijekom 2024. godine. U dokumentu se navodi niz operativnih analiza transakcija što ih je proveo Ured za sprječavanje pranja novca, a najranija od njih datira od 24. prosinca 2024. godine.

Slijedile su dodatne analize tijekom 2025. i početkom 2026., dok je Samostalni sektor za financijske istrage Porezne uprave 25. ožujka 2026. izradio izvješće o analitičkoj obradi podataka.

U istrazi su korišteni podaci o bankovnim računima, prihodima i imovini okrivljenika i članova njihovih obitelji te dokumentacija pribavljena iz Austrije, Španjolske, Slovačke, Mađarske, Lihtenštajna i Monaka.

Sumnju je dodatno pojačalo to što uz račune tijekom cijelog spornog razdoblja nije postojala dokumentacija koja bi dokazivala da su zaračunate usluge doista obavljene. Usluge su u ugovorima bile opisane općenitim i nemjerljivim izrazima, bez rokova, kvantifikacije, popisa trenera, lokacija ili opreme.

Pojedine su se usluge preklapale, a neke su bile toliko široko postavljene da bi za njihovo izvršavanje bio potreban velik operativni tim i odgovarajuća infrastruktura. U dokumentu se navodi i da je jedna od uključenih tvrtki bila offshore tvrtka bez zaposlenih.

Više od 12 milijuna eura uplaćeno tvrtki u Lihtenštajnu

U jednoj od detaljnije opisanih faza, od veljače 2016. do lipnja 2024., na četiri računa tvrtke u Lihtenštajnu uplaćeno je ukupno 12.804.955,05 eura, navodno za organizaciju skijaških treninga, treniranje i edukaciju trenera hrvatske alpske reprezentacije.

Od tog je iznosa između siječnja 2019. i travnja 2021. najmanje 8.663.329,36 eura proslijeđeno na račune prvookrivljenog Vedrana Pavleka, dok je oko 4.141.625,69 eura ostalo na raspolaganju osobama koje su upravljale inozemnom tvrtkom, a nakon smrti jednog od njih, Slovakinji Martini Strezeničkoj koja se još nalazi u istražnom zatvoru u Remetincu. Nedavno je od Ustavnog suda tražila da ju pusti na slobodu, no odbijena je.

Kako se Pavlek pokušao izvući

Dokument potvrđuje da su Pavlek i Strezenička znali da se provjerava poslovanje povezanih tvrtki prije formalnog otvaranja USKOK-ove istrage u ožujku ove godine.

Naime, Strezenička je u rujnu 2025., kao odgovorna osoba jedne od tvrtki, od inozemnih pravosudnih tijela dobila obavijest da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu poslalo zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć zbog sumnji na pranje novca povezano s poslovanjem te tvrtke.

O tome je odmah obavijestila Pavleka, koji joj je rekao da obavijesti i Georga Mausera. Riječ je o vlasniku jedne od tvrtki preko kojih se novac izvlačio. I on je, kao i Pavlek, nedostupan hrvatskom pravosuđu, no za razliku od Pavleka još mu se nije ušlo u trag.

Tajnim nadzorom zabilježeno je kako su Pavlek i Strezenička razgovarali o tome koje će odvjetnike angažirati za moguće postupke u inozemstvu te su se i osobno sastajali izvan Hrvatske. Istražitelji su posebnim dokaznim radnjama zabilježili njihove telefonske razgovore i sastanke na kojima je Strezenicka govorila o poslovanju tvrtke i svojem odnosu s Pavlekom.

Nakon što ga je Strezenička obavijestila da se u inozemstvu i Hrvatskoj provode izvidi zbog mogućeg pranja novca, Pavlek je preko zagrebačkog odvjetnika koji je radio za Hrvatski skijaški savez 23. veljače 2026. Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu poslao podnesak s dokumentacijom ne bi li opravdao poslovne odnose sa stranim firmama.

Kakve je to ugovore Pavlek poslao istražiteljima?

Među prilozima su bili ugovori o uslugama iz 2019., 2020., 2021., 2022. i 2023. između Saveza i jedne od tvrtki, kao i ugovori između povezanih tvrtki. Ugovore u ime Saveza potpisivao je Damir Raos, dok ih je u ime jedne tvrtke od 2021. potpisivala Strezenička. Druge ugovore u ime jedne tvrtke potpisivao je Pavlek, a u ime druge od 2020. Strezenička.

Međutim, iz sudskog dokumenta ne proizlazi da su ti naknadno dostavljeni ugovori prihvaćeni kao dokaz da su usluge stvarno obavljene. Naprotiv, u obrazloženju se navodi da ugovori nisu pronađeni u dokumentaciji Saveza, nego su postojali samo kod stranih banaka kojima su služili kao formalna podloga za velike transfere.

Uz račune nije bilo popratne poslovne dokumentacije, a uključene tvrtke nisu imale zaposlenike ni infrastrukturu koja bi odgovarala opsegu navodno ugovorenih poslova.