Predstavnici vlada Hrvatske, BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore i Slovenije u srijedu su u Moskvi s predstavnicima Ruske federacije potpisali memorandum kojim se utvrđuje visina klirinških potraživanja nekadašnje SFRJ prema bivšem SSSRu.

S ruske strane memorandum je potpisao zamjenik ministra financija Sergej Kolotuhin, a hrvatski je potpisnik bio Zdravko Rogić.

Memorandumom se visina tih potraživanja utvrđuje na 1,292 milijarde klirinških dolara, a države-nasljednice same će o tempu i načinu isplate voditi dodatne pregovore s Ruskom federacijom o svom pripadajućem dijelu, načinu i dinamici prebijanja duga.

Pri raspodjeli potraživanja na zemlje-nasljednice bivše Jugoslavije trebao bi se primijeniti sukcesijski ključ koji je primijenjen i na raspodjelu obveza bivše Jugoslavije prema zapadnim kreditorima.

Hrvatskoj prema tom podjeli pripada 23 posto ili 297,1 milijun klirinških dolara. Klirinški dolar obračunavat će se prilikom aranžmana Rusije i bivših jugoslavenskih republika po ključu 62,5 američkih centi za obračunski klirinški dolar, što znači da bi hrvatski dio iznosio 186 milijuna dolara.

Prema postignutom sporazumu, svaka država s područja bivše Jugoslavije bilateralno će riješiti modalitete naplate svog dijela klirinškog duga.

Kako je nakon potpisivanja izjavio slovenski potpisnik Rudolf Gabrovec, Slovenija je zainteresirana za isplatu u gotovini. Rusija inače nudi bržu isplatu klirinškog duga nasljednicama bivše SFRJ koje bi pristale na isplatu duga robom, a isplata u dolarima mogla bi se protegnuti na 25 godina.

Kako je javila slovenska televizija, ruska je strana u pripremi bilateralnih ugovora s pojedinim državama-nasljednicama najdalje otišla u razgovorima sa Srbijom i Crnom Gorom, te BiH.

Rusija je u prethodnim razgovorima s hrvatskom stranom predlagala da dio klirinškog duga prema Hrvatskoj vraća u nafti i plinu, kao i razminiranje istočne Slavonije.

(Hina) fl/nab nab