Energetska tranzicija: Što možemo učiniti da Hrvatska ne ostane zemlja sa samo 1000 solarnih krovova?
Foto: 123rf.com
PRVA hrvatska energetski neovisna škola Ostrog u Kaštel Lukšiću bila je proteklog vikenda domaćin radionici i okruglom stolu pod nazivom "Zelena energija u vlasništvu građana, energetskih zadruga i lokalne zajednice".
Događaj je organiziran od strane Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Hrvatska), Zelene energetske zadruge, Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA, Platforme za dobru ekonomiju i Energetske zadruge Kaštela.
Cilj je bio identificirati nove načine financiranja te najbolje modele za uključivanje građana, energetskih zadruga i lokalne zajednice u vlasništvo nad projektima obnovljivih izvora energije, i to upravo na mjestu gdje je ta ideja zaživjela u praksi, priopćili su iz UNDP-a.
"Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivima ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira te još uvijek stagniramo na samo 1000 solarnih krovova u cijeloj zemlji", izjavio je Robert Pašičko iz UNDP-a.
Razvoj zelene energije u vlasništvu građana
Zato su u sklopu ovoga događaja predstavljeni novi inovativni poslovni modeli za razvoj zelene energije u vlasništvu građana i energetskih zadruga, poput neto mjerenja i opskrbe zelenom energijom. Model neto mjerenja omogućava kupcima da postanu proizvođači električne energije i da umanje svoje račune za vrijednost energije koju su poslali u mrežu.
Ovakav model se na primjeru sunčevih fotonaponskih sustava, uz pretpostavljenu subvenciju Fonda za zaštitu okoliša od 40%, isplaćuje u roku od 6 do 10 godina. Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji po prvi puta otvara opciju za aktivnije uključivanje građana u energetsku tranzciju i primjenu predstavljenih modela u praks, zaključuje se u priopćenju UNDP-a..
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati