NA KRAJU Drugog svjetskog rata Finska je bila jedna od nekoliko europskih susjeda Sovjetskog Saveza koje Sovjeti nisu na silu okupirali. Morala je predati desetinu svog teritorija i platiti velike reparacije, ali nije izgubila neovisnost. Dodatna cijena bila je neutralnost uz poslušnost Kremlju.

Finska je najnovija članica NATO-a. Tenzije s Rusijom sve više rastu, zbog čega je zatvorila granice. Nekadašnji susjed sad je postao neprijatelj. U Finskoj su prije pet dana održani predsjednički izbori. Predsjednik u Finskoj ima važnu ulogu, određuje vanjsku politiku i glavni je zapovjednik oružanih snaga. 11. veljače je drugi krug predsjedničkih izbora, prenosi Guardian. 

Izbori u Finskoj

Oba kandidata imaju iskustva u vanjskim poslovima. Alexander Stubb, bivši premijer koji zastupa desni centar, ostvario je tek 1% glasova više. Drugi kandidat je Pekka Haavisto, bivši ministar vanjskih poslova, iz stranke zelenih. Ne slažu se oko ekonomije, klimatske krize i socijalnih pitanja, ali oko pitanja Rusije se slažu.

Tijekom predsjedničke kampanje devet kandidata gotovo da se natjecalo tko će biti više neprijateljski raspoložen prema Kremlju. To uključuje i Jussia Halla-ahu, trenutnog predsjednika parlamenta iz stranke čvrste desnice koji je gotovo ušao u drugi krug s 19% glasova.

1. ožujka Stubb ili Haavisto naslijedit će Saulia Niinistöa, koji je bio predsjednik dva šestogodišnja mandata. Niinistö je zaslužan za uspješno podnošenje pristupnice za NATO. Rejting mu je i dalje jako visok. Na početku dužnosti bio je ponosan na bliske odnose s Putinom te je vjerovao da su njihovi redovni sastanci važni kako bi uvjerio ruskog predsjednika da održi umjereni stav.

Strah od Putina, ali i Trumpa

Sad o tome više nema govora. U Estoniji i Finskoj na Rusiju se jasno gleda kao na egzistencijalnu prijetnju. Finska ima snažan sustav vojne obuke, kao i ostale nordijske i baltičke zemlje. Ideja da se ponovno uvede vojni rok zamrznuta je u zemljama koje su ga nedavno ukinule, poput Njemačke.

Ali kao što Finska, Estonija i druge nordijske i baltičke zemlje priznaju, najvažniji izbori ne održavaju se u regiji, već u SAD-u. Ljudi strahuju da će Putin biti još više ohrabren ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću.

Obrambeni i sigurnosni dužnosnici diljem Europe sve su više zabrinuti da će Trump aktivirati Članak 5 Povelje NATO-a koji zahtjeva da se, u slučaju da je jedna napadnuta, u rat uključe sve članice. Postoje spekulacije o provokaciji koju bi Putin mogao napraviti da testira Trumpa, koju bi vjerojatno proveo u jednoj od tri baltičke države koja ima veliku populaciju etničkih Rusa.

Finska je spremna da na 1340 kilometara dugoj granici s Rusijom počnu problemi kad se snijeg otopi. Od prošlog ljeta mnogo izbjeglica u potrazi za azilom htjelo je prijeći finsku istočnu granicu. U studenom Finska je zatvorila granicu s Rusijom, no granica je tako dugačka da se očekuju problemi ovog proljeća i ljeta. Dužnosnici se podsjećaju na nasilne scene na poljskoj granici koje su započele 2021. kad je Bjelorusija prevezla izbjeglice do granice.

"U situaciji smo gdje Rusija, a posebice Vladimir Putin, koristi ljude kao oružje", rekao je Stubb tijekom debate predsjedničkih kandidata. "Zatvaranje granica migrantima je okrutna, cinična mjera. Doduše, u ovom slučaju moramo staviti sigurnost Finske na prvo mjesto."

Važno je pitanje za Fince, Estonce i njihove susjede hoće li partner na kojeg su se oslanjali prethodna tri desetljeća, SAD, i dalje biti uz njih. Sve dok bi Trump mogao osvojiti izbore i Ukrajina je ugrožena, pitanja sigurnosti dominirat će umovima glasača.