MINISTAR vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u emisiji "1 NA 1 s Romanom Bolkovićem" predstavio je vanjskopolitičke prioritete Hrvatske u 2026. godini. Kao ključne ciljeve istaknuo je članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), dodatno jačanje transatlantske i europske sigurnosti te povećanje globalne vidljivosti Hrvatske, piše HRT.

Prioriteti u 2026.

Ministar Grlić Radman na početku je izložio glavne ciljeve. "Uvijek u svom poslu morate dobro planirati, a onda to i ostvariti. Na tome što ste ostvarili morate poentirati tako da osjetite da su dobri rezultati. Ušli smo u 2026. s jasnim ciljem i snažnom međunarodnom pozicijom", rekao je.

"Prvi prioritet je članstvo u OECD-u. To je kruna svega. Ono bi trebalo uslijediti u lipnju ove godine. Vodeća smo zemlja u ispunjenju kriterija", kazao je. Kao drugi prioritet naveo je jačanje transatlantske i europske sigurnosti. "Hrvatska je snažno angažirana u pomoći Ukrajini u borbi za slobodu, kao što se Hrvatska prije više od 30 godina borila za slobodu", rekao je.

Treći prioritet je globalna vidljivost. "Ona već postoji zadnjih godina. Hrvatska uživa reputaciju, zanimanje i interes svijeta te je prepoznata kao ključna zemlja u ovom interesantnom i zanimljivom geopolitičkom prostoru.

Ne govorim samo o Europi gdje smo već činjenica, nego od Bliskog istoka, Azije pa i dalje. Tu gledamo ostvariti dugoročno partnerstvo sa zemljama s kojima dijelimo iste vrijednosti", dodao je.

Regionalna sigurnost i jačanje obrane

Ministar je naglasio snažan fokus Hrvatske na regionalnu sigurnost i politiku proširenja Europske unije. "Prioritet može biti i naša sigurnosno-politička situacija u neposrednom susjedstvu, kao i politika proširenja EU-a. Prvenstveno na zemlje Zapadnog Balkana, tu su BiH, Crna Gora i Albanija", pojasnio je.

Osvrnuo se i na jačanje obrambenih kapaciteta. Podsjetio je na nedavni posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea koji je, prema njegovim riječima, bio "oduševljen našom spremnošću i ulaganjima".

Grlić Radman je istaknuo klaster obrambene industrije koji objedinjuje stotinjak hrvatskih tvrtki, uključujući DOK-ING, HS Produkt, ORQA-u i Šestan Busch. Naveo je kako je Hrvatska od 2016. povećala obrambeni proračun za 200 posto, što predstavlja snažno usmjerenje doprinosu kolektivnoj sigurnosti.

Koristi od OECD-a i budućnost NATO-a

Govoreći o članstvu u OECD-u, ministar je istaknuo izravne koristi za standard građana. "To znači biti dio organizacije koja vam jamči vidljivost, standarde, pametne politike i prakse, a i zakone koji će unaprijediti životni standar, pridonijeti boljim reformama te jačati pozitivnu sliku o Hrvatskoj", rekao je, dodavši da pravna stečevina OECD-a jača standard, učinkovitost i borbu protiv korupcije.

"Ovo je konačna završnica svih naših ključnih vanjskopolitičkih interesa, ciljeva i onoga što je od samih početaka predsjednik Franjo Tuđman, koji je bio snažno europski orijentiran, radio - kao i dosadašnje Vlade, a pogotovo ova na čelu s Andrejom Plenkovićem", dodao je.

Na pitanje o budućnosti transatlantskih odnosa, Grlić Radman je odgovorio kako je "teško zamisliti da bi NATO prestao postojati". "NATO je prije svega sigurnosna opna zapadnoeuropskog društva, ali i čvrsta spona između Europe i SAD-a. To su dva stupa sigurnosti", ustvrdio je.

Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini

Ministar se osvrnuo i na situaciju u Bosni i Hercegovini. Na pitanje jesu li strani partneri svjesniji položaja Hrvata, odgovorio je: "Teško je govoriti generički 'međunarodna zajednica'.

Tu se prvenstveno misli na EU i neke druge organizacije ili američke predstavnike. Oni koji su sudjelovali u kreiranju Daytonskog sporazuma zamislili su multietničku zemlju u kojoj će postojati mehanizam podjele vlasti i ravnoteža".

Taj mehanizam je, istaknuo je Grlić Radman, narušen jer Hrvati kao konstitutivni narod ne mogu birati svog predstavnika. "To se treba ispraviti jer će BiH biti stabilna i prosperitetna tek kada se svim narodima prizna jednakopravnost, kao što to nalaže Daytonski sporazum i Ustav BiH", zaključio je.