POVEĆANA ulaganja u obranu već sada dovode do ponovnog otvaranja tvornica i izgradnje novih proizvodnih pogona diljem Sjevernoatlantskog saveza, a hrvatska obrambena industrija pritom se ističe kao primjer drugima, poručio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, obraćajući se predstavnicima tog rastućeg sektora.

„Tvornice se ponovno otvaraju, grade se nove, kako bi industrija mogla isporučiti prave sposobnosti u pravo vrijeme“, rekao je, naglasivši da bez snažne industrijske baze nema stvarne sigurnosti.

Istaknuo je da se sigurnost ne može svesti isključivo na razinu potrošnje. „Odvraćanje nije samo novac koji se troši. Da, novac je potreban, ali odvraćanja nema ako nemate snažnu obranu i ako ne djelujete kao zajednica“, rekao je.

Rutte se sastao s predstavnicima najvećih proizvođača vojne i sigurnosne infrastrukture i opreme, među kojima su HS Produkt, Končar, Đuro Đaković, DOK-ING, Šestan-Busch, Čateks, Iskra Shipyard, Riz Professional Electronics, KING ICT, Amphinicy, OIV i drugi.

U Zagrebu su ga ugostili predsjednik vlade Andrej Plenković te ministri obrane, vanjskih poslova i gospodarstva Ivan Anušić, Gordan Grlić Radman i Ante Šušnjar.

Plenković: Investicije su očekivane

„Globalne okolnosti iznimno su neizvjesne u sigurnosnom smislu“, ocijenio je Plenković. „Stoga ovaj veliki val golemih investicija u obranu ne čudi“, rekao je, istaknuvši da je Hrvatska u proračunskoj 2025. godini za obranu izdvojila 2.08 posto BDP-a, odnosno 1 milijardu i 935 milijuna eura.

„Cilj je da senzibiliziramo glavnog tajnika s vašim aktivnostima“, poručio je gospodarstvenicima hrvatski premijer, naglasivši važnost izvozne orijentacije kompanija koje su dio tog klastera.

Dodao je da je sektor već iznimno snažan jer u njemu djeluje stotinjak tvrtki koje ukupno zapošljavaju oko 5000 radnika i prosječno godišnje izvoze robu vrijednu oko 400 milijuna eura.

Upozorenje na globalne prijetnje

I bivši nizozemski premijer te glavni tajnik NATO-a upozorio je na pogoršano sigurnosno okruženje.

„Suočavamo se sa stvarnom i dugotrajnom prijetnjom. Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran trenutačno rade zajedno kako bi potkopali našu sigurnost i stabilnost te povećavaju industrijsku suradnju na dosad nezabilježene razine“, rekao je.

Kao primjer naveo je Rusiju, za koju je rekao da „troši oko 40 posto državnog proračuna na obranu, odnosno oko devet posto BDP-a“.

„To se ne radi zbog velikih parada u Moskvi ili Pekingu. Oni to žele koristiti“, upozorio je.

Hrvatska kao primjer drugima

Govoreći o ulozi Hrvatske u sigurnosti i stabilnosti Europe, Rutte je rekao da ono što se radi u Hrvatskoj može poslužiti kao uzor drugim članicama.

„Znam da u Hrvatskoj radite na povećanju vlastite proizvodnje. To je točno ono što nam treba“, rekao je, istaknuvši strateška ulaganja, napore koje vode vlade te ubrzano uvođenje novih tehnologija u industriji.

Naglasio je da se suvremene sposobnosti moraju ne samo razvijati, nego i proizvoditi u velikim količinama. „Dronovi se ne smiju samo integrirati u naše sposobnosti, nego se moraju i masovno proizvoditi. Potrebne su i integracija i masovna proizvodnja“, rekao je.

Dodao je da NATO okuplja „najbolje industrije na svijetu“, ali da one zasad ne proizvode dovoljno. „Vrlo su dobre, ali ne proizvode dovoljno. Gdje god možete, uvedite dodatne smjene, dodatne proizvodne linije. Novac postoji, riječ je o stotinama milijuna dolara“, poručio je, dodajući da Savez nastoji bolje koordinirati ulaganja i smanjiti birokraciju, uz očuvanje zdrave konkurencije.

Velike nabave i NATO-vi ciljevi

Dio velikih izdvajanja za obranu odnosi se i na nabavu opreme koju Hrvatska ne proizvodi. Tako je Hrvatska u prosincu u Berlinu potpisala ugovore za isporuku 44 njemačka tenka Leopard 2A8 i dodatne opreme vrijedne oko 1.5 milijardi eura, u Parizu ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica Caesar MK2 kalibra 155 mm, vrijednih 328 milijuna eura, te u Pragu ugovor o nabavi 420 teških terenskih vojnih kamiona Tatra, vrijednih 212 milijuna eura.

Svi se ti ugovori financiraju zajmom iz instrumenta SAFE Europske unije. Osim toga, iz proračuna Ministarstva obrane financira se i nabava četiriju protudronskih sustava.

Golema ulaganja dio su napora za ispunjenje cilja koji su čelnici NATO-a postavili u lipnju prošle godine, izdvajanje pet posto BDP-a za obrambene proračune do 2035. godine, što je ministar Anušić tada ocijenio i kao priliku za jačanje hrvatskog gospodarstva.

Od dogovorenih pet posto, 3.5 posto namijenjeno je za čisto vojne izdatke, a preostalih 1.5 posto za sigurnosnu i civilnu infrastrukturu. „Ulaganja u obrambenu industriju donose i šire gospodarske koristi“, zaključio je glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza.

Nakon sastanka s premijerom u Banskim dvorima i s predstavnicima hrvatske industrije, Rutte će položiti vijenac na Spomeniku domovini i sastati se s predsjednikom Zoranom Milanovićem.