GODINAMA je otpad stizao u Gospić uz blagoslov institucija kojima je upravljao HDZ, dok su građani upozoravali na kamione i gomilanje otpada. Danas, kada je problem eskalirao do mjere da se mora sanirati na desetke tisuća tona otpada, ista ta država traži po Europi nekoga tko bi ga preuzeo i zbrinuo.

Ilegalno odlaganje otpada u Lici je trajalo godinama, a afera je izbila u veljači 2025. kada je hrvatska policija uhitila 13 osoba u međunarodnoj operaciji koju je podržao Europol, koji je i pokrenuo istragu. Prema USKOK-u, u središtu operacije bila je tvrtka Tipos Resurs iz Varaždina, supružnika Josipa i Monike Šincek.

Galerija

Jedna od lokacija na kojima se taj otpad od 2022. gomilao bio je prostor bivšeg PPK Velebit u Gospiću. Kamioni su dolazili, otpad se gomilao, a građani su upozoravali nadležne institucije i slali im fotografije onoga što se događa. Unatoč tome, problem je godinama rastao. Danas je na lokaciji ostalo oko 37.000 tona zakopanog otpada.

Radi se o opasnim tvarima i ozbiljnom riziku za okoliš

I ne radi se o bilo kakvom otpadu. Riječ je o iznimno štetnom materijalu koji je, prema dosad utvrđenim analizama, kontaminiran opasnim tvarima i predstavlja ozbiljan rizik za okoliš. Na lokaciji se nalaze tako ostaci obrade električne i elektroničke opreme i medicinskog otpada, plastika te građevinski i mineralni materijali.

Otpad je u Hrvatsku stizao iz Italije i Slovenije, a prema Europolu, dio pošiljki bio je lažno deklariran kao plastični otpad namijenjen recikliranju. Iz komunikacije koju su istražitelji pratili proizlazi, prema njihovim sumnjama, da se vodilo računa o tome da otpad ne bude vidljiv te da ga se nakon istovara brzo prekrije.

Prema analizi Geotehničkog fakulteta, koju je objavio USKOK i koja je posljednjih dana ponovno u fokus javnosti stavila slučaj Gospića, tlo je snažno opterećeno metalima, a na gotovo 18.000 četvornih metara utvrđeno je nepovratno uništenje staništa.

Dopunsko vještačenje pokazalo je da su u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađeni PFAS spojevi, poznati i kao "vječne kemikalije". Riječ je o ozbiljnom onečišćenju okoliša za koje je potrebna hitna sanacija.

Sve vodi kroz HDZ-ove institucije

Kako je do toga uopće došlo? Trag odgovornosti vodi kroz institucije pod kontrolom HDZ-a, koje su godinama bile zadužene za izdavanje dozvola, nadzor gospodarenja otpadom i postupanje po upozorenjima građana.

U listopadu 2022. Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ličko-senjske županije izdao je tvrtki Tipos Resurs dozvolu za gospodarenje otpadom na prostoru bivšeg PPK Velebit. Župan je tada bio HDZ-ov Ernest Petry, koji je na čelu Ličko-senjske županije i danas.

Ljudi su upozoravali

Građani Gospića još su tijekom 2022. godine počeli upozoravati na kamione koji su svakodnevno dolazili na prostor bivšeg PPK Velebit i na količine otpada koje su se tamo gomilale. Fotografirali su kamione, bilježili što se događa i o tome obavještavali nadležne.

Građani su, prema riječima Građanske inicijative Gospić je naš dom, nadležne institucije na sumnjive radnje upozoravali još od 2022. godine. Iz inicijative za Index kažu da su primijetili kako se velike količine otpada dovoze u kasnim noćnim satima, a dio otpada završavao je i na gradskom komunalnom odlagalištu.

Sve su, navode, fotografirali i prijavljivali MUP-u, Državnom inspektoratu, Gradu Gospiću, Ličko-senjskoj županiji...

I Ministarstvo dovelo u pitanje odgovornost nadležnih

Reagirao je tek Državni inspektorat 2024. godine, donijevši rješenje kojim je tvrtki Tipos Resurs ukinuta dozvola za gospodarenje otpadom. Međutim, ukidanje dozvole nije zadugo zaustavilo sporni posao budući da je Ličko-senjska županija već u listopadu 2024. izdala novu dozvolu za istu lokaciju u Gospiću.

Za izdavanje te dozvole, ali i one iz 2022. godine, USKOK tereti Jerka Kostelca, tadašnjeg višeg savjetnika za zaštitu okoliša u Ličko-senjskoj županiji i - člana HDZ-a.

U prvom postupku, prema sumnjama USKOK-a, naveo je da na lokaciji nema otpada, iako se ondje i na okolnim nekretninama nalazilo najmanje 5792 tone protupravno uskladištenog otpada. 

U drugom postupku, od rujna do studenoga 2024., USKOK sumnja da je na traženje Šincekovih izdao žurnu dozvolu, iako je znao za prijedlog Inspektorata da se prethodna dozvola ukine. Pritom je, prema sumnjama USKOK-a, sastavio zapisnik o očevidu koji nije proveo i lažno naveo da stanje na lokaciji odgovara uvjetima iz elaborata.

Znakovito je da je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nedavno i samo poručilo da se opravdano postavlja pitanje kako nadležna tijela nisu ranije uočila opsežne promjene na lokaciji, iako su imala ovlasti i mogućnost postupanja na terenu.

HDZ-ov šef inspektorata trebao je zaustaviti stvar

Pritom treba naglasiti ulogu Andrije Mikulića, bivšeg glavnog inspektora, HDZ-ovca koji je trebao zaustaviti nezakonito odlaganje, a kojeg se sada sumnjiči da je tražio novac da se ne zaustavi.

Podsjetimo, Šincek je teretio tadašnjeg glavnog državnog inspektora Mikulića da je od njega tražio gotovo 500.000 eura mita kako bi inspekcija dopustila da njegova tvrtka nastavi ilegalno odlagati otpad. Mikulić je te navode negirao.

Što sad s otpadom?

Danas HDZ-ova država po Europi traži kamo s tim otpadom, gotovo 33 tisuće tona zakopanog materijala, od ukupno oko 37 tisuća tona koliko ih je pronađeno na lokaciji.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković rekla je da su u tijeku dva postupka javne nabave vezana uz sanaciju i zbrinjavanje opasnog otpada u Gospiću te da je Ministarstvo poslalo upite spalionicama i odlagalištima diljem Europe.

Pitali smo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zašto rješenje traže u inozemstvu, kome su se konkretno obratili, kakve su odgovore dobili i postoji li itko tko je spreman preuzeti otpad. Pitali smo i zašto Hrvatska nema vlastiti kapacitet za njegovo zbrinjavanje te koliko bi eventualni izvoz stajao.

Država poslala upite na 70-ak adrese u Europi

"Fond je u okviru istraživanja tržišta kontaktirao sedamdesetak postrojenja za obradu i odlaganje otpada u državama Europske unije. Kontaktirana su 4 rudnika soli u Njemačkoj, za odlaganje otpada na odlagališta opasnog otpada kontaktirane su tvrtke u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Estoniji, Litvi , Belgiji i Nizozemskoj, te postrojenja za termičku obradu u Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Mađarskoj, Poljskoj  i Nizozemskoj", odgovorili su nam.

U Hrvatskoj trenutno ne postoje odgovarajući kapaciteti za konačno zbrinjavanje svih vrsta otpada utvrđenih na predmetnoj lokaciji. Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada, niti energanu na otpad u kojoj bi se takav materijal mogao termički obraditi.

Zbog toga je za dio otpada potrebno pronaći način zbrinjavanja u specijaliziranim postrojenjima u drugim državama Europske unije koja imaju odgovarajuće dozvole, tehnologiju i kapacitete za prihvat takvih vrsta otpada. Istraživanjem tržišta upravo se utvrđuje koja postrojenja raspolažu potrebnim kapacitetima te pod kojim tehničkim i financijskim uvjetima mogu preuzeti pojedine vrste otpada. Navedeni parametri bit će podloga za izradu natječajne dokumentacije i procjenu vrijednosti koštanja tih radova.

Nakon isteka roka za dostavu odgovora, Fond će završiti analizu tržišta i pokrenuti postupak nabave  za zbrinjavanje zakopanog otpada. Kao što je ranije dogovoreno, tijekom rujna predstavnicima građanske inicijative „Gospić je naš dom“ bit će predstavljen projektni zadatak za uklanjanje zakopanog otpada i planirani rokovi provedbe", stoji u odgovoru.

Sustav koji je stvorio kaos danas po Europi traži izlaz

Cijeli slučaj tako je razotkrio potpunu cjelinu HDZ-ovog modela upravljanja. Od županijskih ureda u kojima su se izdavale dozvole na temelju fiktivnih očevida na terenu, preko Državnog inspektorata pod Mikulićem, pa sve do Ministarstva koje danas kuca na 70 europskih adresa i traži tko će zbrinuti 33 tisuće tona opasnog otpada.

Sustav koji je godinama omogućavao da se problem gomila, danas po Europi traži izlaz za kaos koji je sam proizveo.