HRVATSKA narodna banka (HNB) procjenjuje da bi realni BDP Hrvatske u ovoj godini mogao pasti za 9,7 posto, a u 2021. očekuje rast ekonomske aktivnosti za 6,2 posto, izvijestili su u četvrtak iz središnje banke u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Savjet HNB-a raspravljao je o recentnim gospodarskim i novčanim kretanjima te o aktualnom stanju financijske stabilnosti, o izvješću o stanju bankovnog sustava za prvo tromjesečje 2020. godine te izvješću o prošlogodišnjem poslovanju Hrvatskoga novčarskog zavoda, koje je prihvaćeno. Savjet je usvojio i godišnje izvješće HNB-a u 2019. godini te donio još nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

"Pandemija novoga koronavirusa snažno je pogoršala ekonomske izglede. Hrvatska je pandemijskom krizom pogođena nešto kasnije od velikih europskih gospodarstava, pa se realni BDP početkom godine relativno blago smanjio na tromjesečnoj razini, pri čemu je pad uglavnom rezultat loših ostvarenja u ožujku. Mjesečni podaci upućuju na izražen gospodarski pad u travnju i svibnju.

Premda se domaća potražnja počela oporavljati nakon popuštanja strogih epidemioloških mjera, očekivano smanjenje inozemne potražnje, osobito prihoda od turizma, usporit će i produžiti razdoblje oporavka, pa bi se realni BDP Hrvatske na razini cijele 2020. mogao smanjiti za 9,7 posto. Tijekom 2021. očekuje se godišnji rast ekonomske aktivnosti od 6,2 posto, što neće omogućiti dostizanje razine ekonomske aktivnosti prije krize", najnovije su projekcije središnje banke.

Iako se očekuje zamjetan pad broja zaposlenih osoba te povećanje stope nezaposlenosti, reakcija tržišta rada na pad gospodarske aktivnosti ublažena je mjerama ekonomske politike, ističu iz HNB-a.

"Projicirana kretanja BDP-a i njegovih sastavnica izložena su iznimno visokom stupnju neizvjesnosti koji je ponajprije povezan s razvojem epidemiološke situacije, odnosno uspjehom u suzbijanju širenja virusa i istodobnoga postupnog reaktiviranja ekonomske aktivnosti. U tom kontekstu razmotren je i pesimistični scenarij pogoršanja epidemiološke slike krajem godine, što bi rezultiralo malo snažnijim padom realnog BDP-a u ovoj godini", napominju iz HNB-a.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije europskih fondova.

Ipak, trend smanjivanja relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti u 2020. mogao bi se privremeno prekinuti zbog pada nominalnog BDP-a, a sljedeće se godine očekuje nastavak pretkriznog trenda poboljšavanja, procjenjuju u središnjoj banci.       

Pogoršani gospodarski izgledi dodatno su prigušili inflacijske pritiske, najviše zbog utjecaja na smanjenje cijena nafte. Tako u HNB-u u ovoj godini očekuju usporavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena na minus 0,1 posto, dok bi u 2021. inflacija ubrzala na 0,7 posto.

HNB će zadržati ekspanzivni karakter monetarne politike

"U nastavku projekcijskog horizonta središnja će banka zadržati ekspanzivni karakter monetarne politike održavajući stabilnost tečaja kune prema euru te nastaviti podržavati dostatnu deviznu i kunsku likvidnost financijskog sustava. Očekuje se nastavak usporavanja kredita stanovništvu i jače financiranje poduzeća, čemu bi mogle pogodovati i mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije", ističu iz HNB-a.

Podsjećaju i kako bi se s obzirom na očekivano smanjenje proračunskih prihoda i rast proračunskih rashoda, prema rebalansu proračuna za ovu godinu, u ovoj godini mogao ostvariti manjak proračuna opće države u iznosu od 6,8 posto BDP-a, dok se za 2021. predviđa zamjetno niži manjak (2,4 posto BDP-a).

Nakon izraženog povećanja u 2020. udio duga opće države u BDP-u mogao bi se u 2021. ponovo naći na silaznoj putanji, napominju u središnjoj banci.

"Uz snažnu i naglu kontrakciju gospodarstva te osjetno pogoršanje ekonomske klime zbog neizvjesnosti oko jačine i trajanja pandemije, znatno su porasli i sistemski rizici za stabilnost financijskog sustava. Koordinirane aktivnosti Vlade, HNB-a i Hanfe stabilizirale su financijska tržišta te je regulatorni okvir prilagođen kako bi omogućio povoljan tretman odgoda plaćanja kreditnih obveza u uvjetima privremenog pada prihoda nefinancijskih poduzeća i kućanstava. Glavnina mjera koje su financijske institucije odobrile do lipnja odnosi se na odgode otplata, dok se relativno malobrojni zahtjevi za dodatnu likvidnost sporije odobravaju", navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

Ističe se i kako su kreditne institucije pogoršanje gospodarske aktivnosti dočekale s visokim razinama kapitala i likvidnosti, što jača njihovu otpornost na gospodarske poremećaje.

"No, ocjenjuje se da će im se profitabilnost znatno smanjiti zbog porasta kreditnog rizika, koji je djelomično odgođen ugovorenim moratorijima. Nadalje, porasla je i neizvjesnost na tržištu nekretnina, što će se odraziti i na procjene vrijednosti i utrživost kolaterala u bilancama banaka. Poduzete fiskalne mjere povoljno djeluju na kreditni rizik, ali snažno povećavaju potrebe države za financiranjem, što će pojačati već visoku međupovezanost države i financijskog sektora u RH", smatraju u središnjoj banci.

Posljedice krize po gospodarstvo i financijsku stabilnost uvelike će ovisiti o daljnjem razvoju epidemiološke situacije i trajanju s tim povezanih izvanrednih ekonomskih i socijalnih okolnosti na domaćoj i globalnoj razini. Pritom se, kako navode iz HNB-a, kao povoljne okolnosti mogu izdvojiti produženo razdoblje u kojemu su kućanstava i poduzeća smanjivala svoju ranjivost, oslanjanje bankovnog sustava na stabilne domaće izvore financiranja, kao i pristup europskim fondovima i drugim mehanizmima koji će poduprijeti oporavak ekonomske aktivnosti.

Prigodni srebrni kovani novac "Bljesak" i "Oluja"

Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s imenovanjem Martina Horniga i Zdenka Mataka za članove Uprave Erste&Steiermärkische Bank, a Siniše Špoljareca za predsjednika uprave Imex banke, dok je suglasnost za člana Uprave te banke dobila Dušanka Mišković.

Savjet se suglasio i s prijedlogom OTP banke da Balazs Pal Békeffy bude predsjednik Uprave, kao i s prijedlogom Slatinske banke da predsjednik Uprave bude Andrej Kopilaš, a Marin Prskalo i Oliver Klesinger članovi Uprave te banke.

Savjet HNB-a donio je i odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga srebrnoga kovanog novca u namjeri obilježavanja povijesnih i političkih događaja važnih za Republiku Hrvatsku - "25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Bljesak, 1995. - 2020." odnosno "25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, 1995. - 2020.", u količini ne većoj od 10.000 komada po izdanju.

Prigodni srebrni kovani novac "Bljesak" i "Oluja" bit će pušten u prodaju 4. kolovoza, a osim u pojedinačnom obliku, planira se izdavanje i numizmatičkoga kompleta ovih dvaju izdanja.