HRVATSKA je u sklopu projekta CROSSNET dobila 125 seizmoloških postaja, a planira se postavljanje još 55. Time će se poboljšati praćenje potresa u cijeloj zemlji, no nastavak projekta doveden je u pitanje jer još nije osigurano zapošljavanje devetero mladih zaposlenika potrebnih za njegovu provedbu.

Na problem je upozorio voditelj projekta Tomislav Fiket na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu, održanoj na 146. godišnjicu velikog zagrebačkog potresa iz 1880. godine.

"Prvi put u povijesti pokriveni smo od Iloka do Cavtata"

"Prvi put u povijesti pokriveni smo seizmološkim postajama od Iloka do Cavtata. Jako nam je važno da svaki građanin gdje god živio ima jednako kvalitetnu informaciju", rekao je Fiket.

Projekt CROSSNET omogućio je znatno proširenje i modernizaciju mreže za praćenje potresa. Gušća mreža postaja trebala bi osigurati preciznije određivanje lokacije i magnitude potresa te bolje praćenje podrhtavanja tla.

Prikupljeni podaci važni su i za procjenu potresne opasnosti na pojedinim područjima. Mogu pomoći pri planiranju gradnje i određivanju mjera kojima se smanjuje opasnost od oštećenja zgrada tijekom potresa.

Kako sustav može upozoriti na potres?

Fiket je objasnio da nove postaje omogućuju brže prikupljanje podataka o potresima, što je važno za razvoj sustava ranog upozoravanja.

Takvi sustavi ne predviđaju potrese. Oni registriraju početne, brže seizmičke valove nakon što je potres već počeo te mogu poslati upozorenje prije dolaska sporijih valova koji često uzrokuju veća oštećenja.

"Ako imamo dovoljno vremena u sustavu upozoravanja, možemo smanjiti štete i žrtve", poručio je Fiket.

Koliko će vremena proći između upozorenja i snažnog podrhtavanja ovisi o udaljenosti od epicentra. U područjima blizu mjesta nastanka potresa upozorenje može stići prekasno da bi građani stigli reagirati.

Projekt vrijedan 13.6 milijuna eura

CROSSNET je započeo u studenome 2021. godine. Prema podacima koje je predstavio Fiket, ukupna vrijednost projekta iznosi oko 13.6 milijuna eura.

Naveo je da se 75 posto financira europskim sredstvima putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a preostalih 25 posto iz državnog proračuna.

Projekt je prvotno trebao završiti krajem lipnja ove godine, ali je rok produljen do 31. prosinca 2026. Planira se novo produljenje za još šest mjeseci.

Nedostaje devet zaposlenika

Fiket je upozorio da daljnju provedbu projekta ugrožava činjenica da još nije riješeno zapošljavanje devetero mladih ljudi koji bi trebali raditi na seizmološkoj mreži.

Problem je, prema njegovim riječima, nastao krajem prošle godine, kada je financiranje Seizmološke službe RH iz državnog proračuna prešlo na sustav programskih ugovora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Fiket tvrdi da PMF tijekom pregovora o tim ugovorima nije osigurao devet radnih mjesta potrebnih za provedbu projekta.

"Tih devet radnih mjesta je propušteno biti stavljeno u pregovore i nisu ispregovarana", rekao je Fiket.

Objasnio je da su se potrebna radna mjesta trebala uključiti u programske ugovore, ali da to nije učinjeno. Zbog toga ni nakon produljenja projekta još nije riješeno zapošljavanje ljudi potrebnih za nastavak rada.

Prema njegovu upozorenju, ako se tih devet zaposlenika ne osigura, projekt se neće moći nastaviti prema planu.

Danas je 146. godišnjica velikog zagrebačkog potresa

Konferencija je održana na godišnjicu razornog potresa koji je 9. studenoga 1880. pogodio Zagreb.

Potres procijenjene magnitude 6.3 imao je epicentar na području Medvednice. Prema povijesnim podacima Grada Zagreba, poginule su dvije osobe, a gotovo sve tadašnje gradske građevine bile su oštećene.

Više od 12 posto zgrada pretrpjelo je teška oštećenja, a velika šteta nastala je i na zagrebačkoj katedrali.

Potresi koji su pogodili Zagreb i Banovinu 2020. godine ponovno su pokazali važnost prikupljanja pouzdanih seizmoloških podataka, kako za praćenje potresa tako i za planiranje sigurnije gradnje.