HRVATSKA javnost spremnija je za energetsku tranziciju od politike, ocijenio je znanstveni savjetnik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Branko Ančić na raspravi "Kako dalje nakon Zelenog plana?", koju je organizirao Institut za političku ekologiju. Sudionici su upozorili da energetska tranzicija mora odgovoriti na pitanja za koga proizvodimo energiju, tko plaća troškove promjena i kako ulaganja usmjeriti prema potrebama građana.

Prema podacima koje je predstavio Ančić, 95 posto građana očekuje državnu potporu energetskim zajednicama, a 98 posto prihvatilo bi sunčanu elektranu u svojoj sredini kada bi dobit ostajala lokalnoj zajednici. Istodobno, 87 posto građana smatra da Vlada ne čini dovoljno, a jednak udio traži smanjenje potrošnje energije u gospodarstvu.

"Ljudi nisu protiv promjene. Boje se samo tko će je platiti: 73 posto smatra da klimatske mjere najviše opterećuju one s nižim primanjima", rekao je Ančić, autor publikacije "Klimatske opasnosti i želja za promjenom: Hrvatska perspektiva".

Najavljeni podatkovni centar trošio bi više od četvrtine hrvatske struje

Ančić smatra da se službena politika previše usredotočuje na nove izvore energije i ulaganja, dok se rast potrošnje prihvaća kao nešto što se podrazumijeva. Kao primjer ranjivosti energetskog sustava naveo je rekordno opterećenje od oko 3400 megavata u kolovozu, zabilježeno u 21 sat, kada solarne elektrane više ne proizvode struju.

Spomenuo je i smanjenje snage nuklearne elektrane Krško zbog visoke temperature i niskog vodostaja Save. Upozorio je i na najavljeni podatkovni centar u Topuskom, koji bi, prema procjeni investitora koju je prenio, godišnje trošio oko pet teravatsati električne energije. To je više od četvrtine sadašnje ukupne potrošnje struje u Hrvatskoj.

"Ključno pitanje nije samo iz čega proizvoditi energiju, nego za što nam treba, za koga i tko plaća cijenu", poručio je Ančić.

Hrvatska ljeti kupuje struju od Mađarske

Direktorica Greenpeacea Hrvatska Petra Andrić upozorila je da Hrvatska nedovoljno iskorištava svoj potencijal za proizvodnju solarne energije. "Dnevni pregledi prekogranične trgovine energijom pokazuju da Hrvatska ljeti, u razdoblju najveće osunčanosti, kupuje struju od Mađarske i to u trenucima kada se Mađarska uvelike napaja iz vlastitih solarnih elektrana", kazala je.

Istaknula je da Hrvatska tako uvozi struju iz zemlje koja ima manje prirodnih pogodnosti za proizvodnju solarne energije, ali znatno brže razvija solarne kapacitete. Založila se za snažniji razvoj obnovljivih izvora energije, ulaganja u elektroenergetsku mrežu i skladištenje energije te veće uključivanje građana u proizvodnju struje.

Upozorenja o plaćama i javnim uslugama

Marija Bartl sa Sveučilišta u Amsterdamu ocijenila je da usmjerenost Europske unije na konkurentnost, smanjivanje regulacije i koncentraciju kapitala dodatno iscrpljuje ljude, javne institucije, infrastrukturu i okoliš.

Istaknula je da demokracijama treba vjerodostojna vizija zajedničkog prosperiteta te se založila za pravednije oporezivanje i veća javna ulaganja. Pablo Sanchez iz Europske federacije sindikata javnih službi (EPSU) upozorio je da se zahtjevi za većom konkurentnošću često pretvaraju u pritisak na plaće i smanjivanje javnih kapaciteta.

Poručio je da javne usluge treba organizirati prema potrebama stanovništva, uz veću demokratsku kontrolu političkih odluka. Rasprava je održana u zagrebačkoj Kući Europe u sklopu projekta "Festival for the future", koji se provodi kroz program CERV.