HRVATSKA će od Europske komisije tražiti 3.6 milijardi eura dodatnog novca u obliku zajma u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za projekte u energetici, vodoopskrbi i odvodnji, obrazovanju i obnovi nakon potresa, piše Jutarnji list u današnjem izdanju.

Tu je informaciju dnevniku potvrdio premijerov posebni savjetnik za ekonomiju i glavni koordinator za NPOO Zvonimir Savić.

Uz postojećih 5.5 milijardi eura, koliko je odobreno kao bespovratna sredstva, Hrvatska će uz navedeni zajam na raspolaganju imati 9.1 milijardu eura do sredine 2026., kada sve investicije i reforme moraju biti dovršene.

Među projektima o kojima će se pregovarati s Komisijom, a koji bi se mogli financirati iz zajma, možda strateški najznačajniji je onaj vezan uz plinofikaciju, odnosno izgradnju plinovoda od LNG terminala na Krku prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj. 

Oko 800 milijuna eura iz kredita koristit će se i za postojeće projekte iz NPOO-a, jer je rastao BDP pa su i sredstva za oporavak i otpornost smanjena s prvotno odobrenih 6.3 na 5.5 milijardi eura.

Uz energetsku infrastrukturu koju će se financirati zajmom, u što uz LNG i plinovode spadaju i postrojenja za proizvodnju i distribuciju struje, kao i proizvodnju vodika, ali i energetsko poboljšanje vozila javnog prijevoza, s Komisijom će se pregovarati i o potrebnim dodatnim sredstvima za ulaganja u obrazovanje. Hrvatska ima ambiciju da do sredine 2026., dokad traje NPOO, sve škole rade u jednoj smjeni, a čini se da za to neće biti dosta bespovratna sredstva, već će za dogradnju, izgradnju i opremanje škola tražiti i kredit EU. Kroz te projekte gradit će se i sportske dvorane, kao i kuhinje i kantine u okviru škola.

I za projekte u vodoopskrbi će biti potrebna dodatna sredstva jer su i potrebe velike, a tu su i projekti obnove s energetskom učinkovitosti. Plan je bio da se u prvoj konstrukcijskoj fazi zgrade javne namjene obnavljaju iz Fonda solidarnosti, a u drugoj fazi cjelovite obnove preko NPOO-a. Budući da se neke zgrade neće stići obnavljati sredstvima iz Fonda, poput zgrada vlade i sabora, bit će potrebno i više sredstava iz NPOO-a, pa će se i za te projekte tražiti sredstva iz kredita. Tu je i energetska obnova stambenih, ali i javnih zgrada koje nisu stradale u potresu, piše Jutarnji.