BYD osvaja Europu, Tesla potonula, autoindustrija strahuje od klimatskih kazni
EUROPSKO automobilsko tržište, preciznije nove registracije osobnih vozila u Europskoj uniji, poraslo je u listopadu 1,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavila je ACEA (Europsko udruženje proizvođača automobila). Broj novih registracija tako raste već četvrti mjesec zaredom, odnosno šest od posljednjih sedam mjeseci. Međutim, brojke koje je prije dva dana objavila ACEA pokazuju da su registracije i dalje bitno ispod razina prije pandemije.
Tržišni udio električnih automobila na baterije dosegao je u prvih 10 mjeseci ove godine 16,4%, ali još uvijek je ispod tempa potrebnog za ispunjavanje klimatskih ciljeva EU-a. Hibridno-električna vozila najčešći su odabir europskih kupaca, a sve su popularniji i plug-in hibridi.
Opada tržišni udio benzinaca i dizelaša
U istom razdoblju, zajednički tržišni udio benzinskih i dizelskih automobila pao je na 36,6%. U prvih 10 mjeseci 2025. godine osobna vozila na fosilna goriva činila su 46,3% svih novih registracija. Najveći pad registracija takvih vozila bilježi se na najvećim tržištima: Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj.
Podaci pokazuju da se i Hrvatska uglavnom drži europskih trendova. Doduše, broj novoregistriranih električnih auta bitno je manji od siječnja do listopada ove godine (925) nego što je bio prošle godine (1608), što je i razumljivo s obzirom na to da 2025. nije bilo državnih poticaja za građane, a natječaj za pravne osobe otvoren je tek u listopadu.
No zato je prodaja novih plug-in hibrida (+75%) i običnih hibrida (+31,5%) u snažnom porastu u odnosu na 2024. Porastao je i broj registracija novih benzinaca (+7,3%), dok su istodobno hrvatski kupci uvelike počeli okretati leđa dizelašima (-20,5%).
Kad se pogledaju apsolutne brojke, benzinci su i u prvih 10 mjeseci 2025. godine bili najpopularniji (29.236), ali su obični hibridi (19.729) bili bitno prodavaniji od dizelaša (8739). Na četvrtom su mjestu kod hrvatskih kupaca plug-in hibridi (2089).
BYD u jurišu, Tesla se prodaje sve slabije
Što se tiče tržišnog udjela pojedinih brendova, najveće iznenađenje dolazi u segmentu električnih vozila, konkretno u dvoboju Tesle i kineskog BYD-a. U prvih 10 mjeseci 2025. godine Tesla je prodao 39,2% manje vozila nego u istom razdoblju lani i zbog toga s tržišnog udjela u EU-u od 2,2% pao na 1,3%. Uspoređujući samo listopad 2024. i 2025. godine, broj registracija kod Tesle je gotovo upola manji (10.867 prema 5647 vozila).
Nasuprot tome, BYD bilježi nevjerojatnu ekspanziju od čak 239,6% do listopada ove godine. Kineska kompanija prodala je u prvih 10 mjeseci prošle godine 27.741 auto u EU, da bi ove godine brojka narasla na 94.216 vozila.
Brojem novoregistriranih auta BYD i dalje ponešto zaostaje za Teslom (117.000), ali u samo 10 mjeseci s 0,3% porastao je na jedan posto europskog tržišta i u prvoj polovici sljedeće godine mogao bi prestići američkog konkurenta.
Kad se podacima za EU pridodaju registracije u Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Norveškoj i Švicarskoj, Teslin pad nije tako drastičan (-29,6%) zbog odlične prodaje na norveškom tržištu. No zato BYD bilježi rast novih registracija od fantastičnih 285%.
Volkswagen i dalje najpopularniji u EU
U EU se i dalje najbolje prodaju vozila Volkswagen Groupa (27,6% tržišnog udjela od siječnja do listopada 2025.), a slijede Stellantis (15,8%), Renault (11,3%) i Hyundai (7,5%). Od pojedinačnih brendova najpopularniji su Volkswagen, Škoda i Toyota, a najveći rast bilježe Cupra, Alfa Romeo i kineski SAIC Motor (MG).
U posebnom priopćenju s početka studenoga ACEA je upozorila da bez obzira na jasne trendove odmaka od vozila na fosilna goriva, europski ciljevi emisija ugljičnog dioksida za automobile i kombije za 2030. i 2035. više nisu dostižni.
ACEA tvrdi da je automobilska industrija predana cilju klimatske neutralnosti do 2050. i elektrifikaciju smatra rješenjem za dekarbonizaciju prometa, ali i da se stvarnost pokazala daleko složenijom nego što se očekivalo.
Ekosustav elektrifikacije (infrastruktura, poticaji, razvoj proizvodnje baterija) i potražnja potrošača ne mogu pratiti tempo koji bi tako brzo doveo do nulte emisije ispušnih plinova, iako raspon dostupnih i pristupačnijih električnih vozila stalno raste. Isključivi fokus na 100% električna vozila riskira potkopavanje industrijske konkurentnosti i strateške autonomije Europe, ističe ACEA.
Od ove godine europski proizvođači automobila izloženi su znatno strožem režimu. Nakon razdoblja u kojem je flotni cilj iznosio oko 115 grama ugljičnog dioksida po kilometru, od 1. siječnja 2025. cilj je spušten na 93,6 g/km za sve novoregistrirane osobne automobile. Problem je u tome što su novi automobili u EU 2023. i 2024. i dalje bili na prosjeku od oko 108 g/km, dakle osjetno iznad novog cilja.
Za svaki gram CO2 viška - kazna 95 eura
Za svaki gram iznad dopuštene razine proizvođač plaća kaznu od 95 eura po prodanom vozilu. Ako brend proda milijun auta i ostane, primjerice, 11 g/km iznad cilja, kazna iznosi više od milijarde eura. EU je doduše uvela prijelazno razdoblje, pa se ciljevi između 2025. i 2027. gledaju u prosjeku, ali bez naglog rasta udjela električnih modela mnogim proizvođačima i dalje prijete goleme kazne.
ACEA i vodeći europski automobilski brendovi već mjesecima lobiraju u Bruxellesu za reviziju klimatskih ciljeva, ali zasad je ovako - od 1. siječnja 2035. u EU se više neće smjeti prodavati novi automobili koji ispuštaju ugljični dioksid, što u praksi znači da benzinci i dizelaši odlaze u povijest.