HRVATSKI zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izradio je radnu bilježnicu "Kako raditi, a ne sagorjeti", namijenjenu prevenciji sindroma sagorijevanja na poslu i sprječavanju njegova ponavljanja. Povod je bilo europsko istraživanje prema kojem se 35 posto ispitanika često osjeća iscrpljeno na kraju radnog dana.

Riječ je o europskom telefonskom istraživanju o radnim uvjetima (EWCTS) iz 2024. godine. Iz HZJZ-a napominju da je istraživanje obuhvatilo samo iscrpljenost, a ne sve simptome sagorijevanja, pa se na temelju tog podatka ne može zaključiti da 35 posto radnika ima sindrom sagorijevanja.

Ipak, autori bilježnice iz HZJZ-ove službe nadležne za medicinu rada, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnome mjestu ističu da rezultati upozoravaju na ozbiljan problem iscrpljenosti zaposlenih.

Što je sindrom sagorijevanja?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) od 2019. godine prepoznaje sindrom sagorijevanja kao profesionalni fenomen povezan sa stresom na radnome mjestu. Sindrom se razvija postupno, kao posljedica dugotrajnog stresa povezanog s poslom. Može negativno utjecati na mentalno i tjelesno zdravlje zaposlenih, ali i na rad organizacija.

Autori bilježnice Barbara Raguž Pečur, Petra Bekavac, Helena Koren i Vik Bubaš navode da je jedan od razloga njezine izrade i promjena načina rada. Sve veća digitalizacija, intenzivniji tempo i rad izvan uobičajenog radnog vremena, uključujući rad u slobodno vrijeme, mogu povećati stres i narušiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Radna bilježnica objašnjava što je sindrom sagorijevanja, kako prepoznati njegove simptome i na koje se načine oporaviti. Sadrži i test pomoću kojeg zaposlenici mogu sami procijeniti rizik od sagorijevanja, savjete za prevenciju te tehnike rješavanja problema. Na kraju bilježnice nalazi se i dio namijenjen izradi osobnog plana brige o sebi.

Nije sve odgovornost zaposlenika

Iz HZJZ-a posebno naglašavaju da sprječavanje sagorijevanja ne smije biti samo odgovornost pojedinca. Važnu ulogu imaju i uvjeti rada, uključujući količinu posla, jasno određene radne zadatke, mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka i podršku na radnome mjestu.

Prevencija počinje prepoznavanjem vlastitih granica i potreba, brigom o sebi te traženjem podrške kada je potrebna. Ako stres zbog radnih uvjeta ostaje intenzivan, promjena posla također može biti važan korak za očuvanje mentalnog zdravlja.

Radna bilježnica "Kako raditi, a ne sagorjeti" predstavljena je u listopadu na skupu "Dobrobit radnika u modernim uvjetima rada". Svi zainteresirani mogu je pronaći na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.