LATVIJSKA premijerka Evika Silina najavila je danas da podnosi ostavku nakon što je politička kriza, potaknuta upadom ukrajinskih dronova u zračni prostor Latvije, razotkrila duboke napetosti unutar vladajuće koalicije.

Njezin odlazak gurnuo je zemlju u političku neizvjesnost, a incident je brzo prerastao u krizu koja je u prvi plan stavila pitanja o spremnosti protuzračne obrane i upravljanju kriznim situacijama, piše The Kyiv Independent.

"Preuzela sam vođenje ove vlade jer je narodu trebala stabilnost", izjavila je Silina. "Odstupam, ali ne odustajem. I ne odlazim."

"Vlada je nesposobna za djelovanje i povratka nema", rekao je prije dva dana Andris Suvajevs, čelnik stranke Progresivci i Silinin koalicijski partner.

Incident s dronovima

Politička kriza započela je događajem koji se isprva činio kao samo još jedan prekogranični sigurnosni incident povezan s ruskim ratom protiv Ukrajine. Naime, 7. svibnja nekoliko je dronova iz Rusije ušlo u latvijski zračni prostor, a dva su se srušila na skladište nafte u gradu Rezekne, nedaleko od ruske granice.

Te je noći Kijev dronovima napadao vojne ciljeve u Rusiji. Iako su ruski dronovi i projektili tijekom rata u Ukrajini već narušavali zračni prostor Latvije i drugih članica NATO-a, ovo je bio prvi put da su ukrajinski dronovi pali na latvijski teritorij.

Dužnosnici su 7. svibnja priznali da dronovi nisu presretnuti jer vojska nije mogla jamčiti sigurnost civila i okolne infrastrukture da ih je pokušala srušiti iznad naseljenih područja.

Latvijski ministar obrane Andris Spruds izjavio je da vlasti moraju uzeti u obzir više čimbenika prije donošenja odluke o djelovanju po zračnim ciljevima, osobito u blizini civilnih područja.

Latvijski dužnosnici danima su izbjegavali javno potvrditi podrijetlo dronova, iako su navodno imali dokaze o tome odakle su došli. Situaciju je na kraju razjasnila Ukrajina.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je prije nekoliko dana da je o incidentu razgovarao s latvijskom ministricom vanjskih poslova Baibom Braze.

"Istraga je potvrdila da je do incidenta došlo zbog ruskog elektroničkog ratovanja kojim su ukrajinski dronovi namjerno preusmjereni sa svojih ciljeva u Rusiji", rekao je Sibiha.

Dodao je da je Kijev spreman surađivati s Latvijom, Finskom i drugim baltičkim zemljama kako bi se spriječili slični incidenti u budućnosti. Ovo objašnjenje podudara se s ranijim upozorenjima iz Kijeva, koji je još u ožujku izvijestio da ukrajinska obavještajna služba vjeruje da Rusija namjerno pokušava preusmjeriti dronove prema baltičkim zemljama i Finskoj kako bi potkopala potporu Ukrajini.

Ostavka ministra obrane

Političke posljedice u Latviji brzo su eskalirale. Ministar obrane Spruds podnio je ostavku 10. svibnja nakon što je to od njega zatražila premijerka Silina, ustvrdivši da je incident s dronovima otkrio propuste u obrambenim sposobnostima zemlje.

"Incident je pokazao da političko vodstvo obrambenog sektora nije ispunilo obećanje o sigurnom nebu nad našom zemljom", rekla je Silina.

Spruds se našao na udaru kritika s više strana. Prvo, latvijska vojska nije uspjela presresti dronove, a drugo, stanovnici su navodno primili upozorenja o zračnoj opasnosti tek nakon što je ona već prošla.

Cijeli je događaj potaknuo zabrinutost da Latvija - jedna od najglasnijih zagovornica Ukrajine u NATO-u i država na prvoj crti saveza - nije spremna za zračne prijetnje.

Spruds je stao u obranu vojske, ali je rekao da podnosi ostavku kako bi izbjegao uvlačenje oružanih snaga u političke sukobe.

U pokušaju da stabilizira vladu, Silina je za novog ministra obrane imenovala pukovnika latvijske vojske Raivisa Melnisa. No, taj je potez izazvao suprotan učinak i doveo do raspada njezine parlamentarne većine.

Stranka Progresivci povukla se iz koalicije, optuživši premijerku za loše upravljanje krizom i izostanak odgovora o postupanju vlade.

Prema riječima čelnika stranke Suvajevsa, sastanak sa Silinom održan 13. svibnja samo je produbio jaz. "Nisam dobio nikakve odgovore", rekao je nakon sastanka.

Što slijedi?

Progresivci su kasnije najavili da će početi pripremati prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi i tražiti potporu drugih parlamentarnih frakcija. Međutim, oporbene snage trenutno nemaju dovoljno glasova da odmah sruše vladu premijerke Siline.

Čak i ako izglasavanje nepovjerenja na kraju uspije, Latviju vjerojatno ne očekuju prijevremeni parlamentarni izbori. S obzirom na to da je do redovnih izbora ostalo manje od šest mjeseci, ne očekuje se da će se parlament ranije raspustiti. Prema latvijskom zakonu i političkoj praksi, Silina bi mogla ostati na dužnosti kao tehnička premijerka dok se ne formira nova vlada.

Stoga je vjerojatnije da će kriza politički oslabiti vladu, a ne dovesti do njezina pada.

Unatoč unutarnjim nesuglasicama, glavne latvijske političke snage - od liberala do desnih populista - uglavnom dijele konsenzus o ključnim strateškim pitanjima.

Podrška Ukrajini, članstvo u NATO-u i nastavak integracije s Europskom unijom i dalje imaju široku podršku diljem latvijskog političkog spektra.

Taj je konsenzus postao posebno važan jer baltičke države ruski rat protiv Ukrajine sve više doživljavaju kao izravnu regionalnu sigurnosnu prijetnju.

Incident s dronovima samo je pojačao te strahove.