NA ŽUPANIJSKOM sudu u Zagrebu danas je nastavljeno suđenje Matiji Vrdoljaku, unuku režisera Antuna Vrdoljaka. Sudi mu se zbog pokušaja ubojstva Luke D. u prosincu 2023. godine.

Ispitana je vještakinja Vedrana Petrovečki, koja je govorila o ozljedama oštećenika, mogućem sredstvu kojim su nanesene, položaju sudionika u trenutku ozljeđivanja te mogućnosti nastanka težih ozljeda.

Detalji sudsko-medicinskog vještačenja

Vještakinja je objasnila da je zaključak o sredstvu manjih dimenzija donijela na temelju medicinske dokumentacije. Navela je da su ozljede bile vidljive u lijevom slabinskom području leđa, a opisane su kao jedna ubodna rana s otvorom duljine tri centimetra i još dvije ubodne rane s otvorima duljine jedan centimetar.

Prema njezinu iskazu, kasnijim kirurškim pregledom utvrđeno je da su rane bile duboke oko dva centimetra i da su dopirale samo do potkožnog masnog tkiva. Druge ozljede, unatoč proširenoj obradi oštećenika, nisu utvrđene.

Plitke ozljede na tijelu žrtve

Vještakinja je rekla da ozljede nisu zahvatile dublje strukture mišića, nisu ulazile u prostor iza potrbušnice, trbušnu šupljinu ni organe u tom području. Dodala je da sredstvo izvršenja nije pronađeno, pa je zaključak donesen na temelju izgleda ozljeda.

Objasnila je i da najveći otpor pri ulasku sredstva u tijelo pruža koža, dok kasnija tkiva pružaju manji otpor prolasku vrha sredstva i oštrice. Rekla je da u situaciji sukoba nije jednostavno procijeniti koliko će osoba koja zadaje ozljedu "dozirati ozljeđivanje".

Na pitanje bi li se, u slučaju sredstva poput noža s oštricom duljine oko osam centimetara, moglo očekivati da ubodne rane budu dublje, vještakinja je odgovorila da bi bilo za očekivati da bi te ozljede mogle biti i dublje, čak i uz primjenu sile slabog intenziteta.

Nije mogla isključiti više mogućih položaja

Vještakinja je odgovarala i na pitanja obrane o položaju oštećenika i počinitelja u trenutku zadavanja ozljeda. Rekla je da je jedan od mogućih položaja bio sučelice, pri čemu bi ozljede bile zadane desnom rukom u lijevi slabinski dio, u zamahu.

Dodala je da je oštećenik mogao biti i u prignutom položaju, čime je mogao izložiti lijevi slabinski dio leđa ozljeđivanju. Također nije mogla isključiti mogućnost da je počinitelj stajao iza leđa oštećeniku i tako mu zadao ozljedu u slabinskom području.

Na pitanje obrane jesu li za oštećenika nastale trajne posljedice, vještakinja je odgovorila da trajnih posljedica nema, s obzirom na to da se radilo o tjelesnoj ozljedi koja je zahvatila kožu i potkožno tkivo. Dodala je da je eventualno mogao ostati manji ožiljak.

Niz je otvorenih pitanja

Vještakinja je rekla i da bi za nanošenje težih ozljeda sredstvo moralo imati oštricu otprilike minimalno tri do pet centimetara. Na teoretsko pitanje obrane bi li se sredstvom s oštricom od dva centimetra mogla nanijeti teža ozljeda od opisanih, odgovorila je da to ne bi bilo moguće.

Na pitanje zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu vještakinja je rekla da su ove ozljede mogle nastati i oštricom duljine osam centimetara, koja iz nekog razloga nije prodrla u dublje strukture.

Pojasnila je i da je njezina ranija konstatacija kako se ne može sa sigurnošću isključiti nastanak težih, pa i po život opasnih ozljeda, teorijska konstatacija. Kao razlog je navela to što je u ovom događaju sredstvo ozljeđivanja nepoznato, odnosno što konkretno sredstvo nije pronađeno i oduzeto.