OVO JE PRVA godina bez prireza, čije je ukidanje bilo glavni stup poreznih reformi prošle godine. Zapravo je od svega to jedino što se može približno opisati kao reforma, jer je dalo veću slobodu gradovima i općinama da upravljaju svojim prihodima i lokalnom poreznom politikom tako što je kao zamjena za ukidanje prireza uvedena veća sloboda u određivanju poreza na dohodak.

Otpori ukidanju prireza, posebno u Zagrebu

Kada je tek najavljeno da se ide u ukidanje prireza, gradonačelnici velikih gradova su bili uglavnom protiv toga. Posebno se to odnosi na gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, koji se opirao ukidanju prireza argumentom da će gradska blagajna izgubiti do 220 milijuna eura.

Grad Zagreb je jedini zakonski mogao imati stopu prireza od 18 posto, ostali gradovi su maksimalno mogli imati 15 posto. Zbog veće stope, ali i zbog većih plaća od ostatka Hrvatske, njemu su prihodi od prireza, tj. oporezivanja plaća, bili puno važniji.

Prirez se obračunavao kao praktički dvostruki porez, porez na porez. Nakon izračuna poreza na dohodak od plaće, od osnovice plaće umanjene za odbitke (osobni, za djecu, uzdržavane članove obitelji), na dobiveni iznos koji je radnik morao platiti po porezu na dohodak računao se novi porez, nazvan prirez.

Primjerice, ako je netko morao platiti 100 eura poreza na dohodak, još bi se na to odredio prirez po stopi koju je odredio određeni grad ili općina, a to je u slučaju Zagreba iznosilo dodatnih 18 eura poreza, tj. dodatnih 18 eura manja plaća.

Zagreb je maksimalno povećao porez na dohodak da bi nadoknadio gubitak prireza, ostali gradovi su imali različite politike

Zagreb je zato, da bi nadoknadio smanjenje prihoda u proračunu zbog ukidanja prireza, ali i zbog rasta osobnog odbitka, odlučio od 1.1.2024. uvesti maksimalne stope poreza na dohodak. Nove stope poreza na dohodak su maksimalnih 23.6 posto za dohotke do 50.400 eura godišnje i 35.4 posto za dohotke iznad 50.400 eura.

Ostali gradovi su imali različite pristupe, od toga da zadrže isto porezno opterećenje povećavajući porez na dohodak da bi nadoknadili gubitak prihoda, preko onih koji su se odrekli prireza i ostavili isti porez na dohodak kao prije, do onih koji su ne samo prihvatili gubitak prireza nego su i smanjili stopu poreza na dohodak na manju nego što je bila do kraja 2023.

U Splitu je stopa prireza bila 15 posto, a od početka ove godine se povećao porez na dohodak s 20 na 21.5 posto (niža stopa) i s 30 na 32.25 posto (viša). 

Rijeka je povećala stope poreza na dohodak na 22.4 posto i 33.6 posto, manje od maksimalnog iznosa (za razliku od Zagreba), ali dovoljno da nadoknadi dio izgubljenih prihoda od prireza.

Osijek je ostavio istu stopu poreza na dohodak kakvu je imao prije, 20 i 30 posto. Time se gradska blagajna potpuno odrekla prihoda od prireza.

Neki gradovi, poput Bjelovara, Svete Nedelje, Samobora i Sinja, smanjili su porez na dohodak s 20 na 18 posto i s 30 na 28 posto. Sinj je smanjio donju stopu poreza na dohodak na 18 posto, ali je gornju stopu ostavio na prijašnjih 30 posto.

Planira se snažan rast prihoda proračuna gradova unatoč ukidanju prireza

Iako su mnogi gradonačelnici tvrdili da će ukidanje prireza imati jako negativan utjecaj na proračune gradova, a time na komunalne usluge, održavanje i izgradnju infrastrukture te razne programe, planovi proračuna za 2024. ne pokazuju razlog za brigu. Upravo suprotno.

Prihodi proračuna Grada Zagreba, čiji je gradonačelnik bio najglasniji kritičar politike ukidanja prireza, u 2024. narast će za 150.7 milijuna eura, gotovo 7 posto. Tako će Zagreb imati proračun od 2.36 milijardi eura, dvostruko više od ostalih devet najvećih gradova Hrvatske po veličini.

Split, Osijek, Rijeka, Zadar, Velika Gorica, Pula, Slavonski Brod, Karlovac i Varaždin skupa imaju prihode  proračuna od 1.13 milijardi kuna, ni pola ukupnih prihoda zagrebačkog proračuna.

Najveći rast prihoda u apsolutnom iznosu, osim Zagreba, imat će Split, za 31.3 milijuna eura. To je rast od 15.35 posto u odnosu na proračunske prihode 2023. Radi se tek o planiranju proračunskih prihoda za ovu godinu, a do kraja je izgledno daljnje povećanje kao i prethodnih godina.

Snažan rast prihoda će imati još Pula (27.31 posto), Varaždin (25.32 posto), Velika Gorica (21.1 posto) i Osijek (20.98 posto). Najmanji rast se planira u Rijeci, samo 2.43 posto, tj. 4 milijuna eura.

Zagreb ima daleko veći proračun od ostalih gradova, ne samo zbog svoje veličine nego i gledano po stanovniku

Osim činjenice da Zagreb ima više nego dvostruko veći proračun od ostalih devet velikih gradova u Hrvatskoj skupa, zanimljivo je da će ukupni rast prihoda prema planu biti veći nego ukupni rast prihoda proračuna ostalih devet gradova skupa.

Svih ostalih devet velikih gradova osim Zagreba ima sličan prihod proračuna po stanovniku, između 1459 eura u Splitu i 1851 u Slavonskom Brodu. Iznimka je Varaždin s oko 2300 eura prihoda proračuna po stanovniku.

Zagreb ima 3000 eura prihoda proračuna po stanovniku, što je velikim dijelom zbog toga što ima ovlasti županije pa treba financirati širi spektar javnih usluga, ali i činjenice da standard u njemu uvelike nadmašuje standard u ostalim gradovima, zbog viših plaća, više poslovnih prilika i prilika za zaposlenje i zbog toga što se tu nalaze glavne državne institucije te sjedišta većine velikih kompanija u Hrvatskoj.

Panika oko ukidanja prireza je bila neopravdana

Izgleda da je panika oko ukidanja prireza bila neopravdana, a svi gradovi su slobodno mogli ostaviti stare stope poreza na dohodak umjesto da ih povećavaju, bez rizika za održivost proračuna.

Prihodi gradova ne dolaze samo iz poreza, za rast može biti odgovorno puno stvari. Primjerice, fondovi EU, iz kojih su gradovi 2022. privukli 226 milijuna eura. Ali ukidanje prireza nikome nije ugrozilo financiranje.