"TEREN ispred. Podigni se!" To je naredba koja bi se trebala čuti samo u simulatoru leta ili filmu katastrofe, no piloti i zrakoplovni stručnjaci upozoravaju da se takva upozorenja sve češće oglašavaju u pilotskim kabinama. Razlog su lažni signali globalnih pozicijskih satelita koji pogađaju komercijalne letove, a ometanje GPS signala postalo je endemsko u zonama sukoba i oko njih, piše CNN.

Opasnost koja postaje normalna

Problem utječe na zrakoplove na rutama koje zaobilaze žarišta vojnih aktivnosti na Bliskom istoku, Baltičkom i Crnom moru. U slučajevima GPS smetnji, sustav za upozoravanje na blizinu terena može se zakačiti za lažni signal i pokrenuti alarmantna upozorenja iako zrakoplov leti na sigurnoj visini.

"Imam kolege pilote koji se s tim redovito susreću. To je stvarna opasnost koja se počinje normalizirati", rekao je kapetan Ron Hay, predsjednik Međunarodne federacije udruženja pilota zrakoplovnih kompanija (IFALPA), koja predstavlja više od 160.000 pilota.

Prema Benoitu Figuetu, istraživaču sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Zürichu, GPS smetnje pogađaju oko 900 letova dnevno. Figuet je osnivač tvrtke SkAI Data Services, koja od 2024. prati takve incidente.

Jedan komercijalni pilot, koji je želio ostati anoniman, rekao je da navigacijski zasloni u pilotskoj kabini ponekad "postaju djelo fikcije". Dodao je da piloti ponekad moraju isključiti sustav upozorenja na blizinu terena kako bi utišali alarme i osloniti se na zemaljske sustave "kao da su 1970-e".

Piloti mogu koristiti radar, inercijalne navigacijske alate i zemaljske odašiljače kada GPS zakaže. No, budući da je GPS integriran u brojne sustave zrakoplova, lažirani signali mogu utjecati i na satove, meteorološki radar i Wi-Fi za putnike. U konačnici, smetnje mogu dovesti do kašnjenja i poremećaja letova.

Slab signal lako je nadjačati

Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), poput najraširenijeg američkog GPS-a, ključan su dio modernog svijeta. Međutim, signali koji ih pokreću slabe dok putuju više od 20.000 kilometara do Zemlje i lako ih je nadjačati.

Iako je ta ranjivost dugo poznata, problem za zrakoplove i brodove eskalirao je nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., tijekom koje su dronovi prvi put masovno korišteni u borbi. Vojske namjerno emitiraju radio signale visokog intenziteta na istim frekvencijama koje koriste navigacijski alati.

"Zrakoplov misli da je na potpuno drugom mjestu. Karta se ne podudara, vrijeme se ne podudara. Postoje razni znakovi da se to događa, ali osnovni problem je što možete utvrditi da ste meta lažiranja, ali ne znate kamo će vas lažni signal 'poslati'", objasnio je Hay.

Hay je dodao da putnici ne bi trebali biti zabrinuti za sigurnost, već da je riječ o "operativnoj glavobolji" za pilote, zrakoplovne tvrtke i kontrolu zračnog prometa. Kao primjer naveo je da se zrakoplovi koji se susreću sa smetnjama u blizini Crnog mora moraju držati na većoj međusobnoj udaljenosti, što može značiti korištenje dužih i manje učinkovitih ruta.

Širenje problema

Iako se većina smetnji događa na Bliskom istoku te u regijama Crnog i Baltičkog mora, Figuetova tvrtka otkrila je žarišta i u Aziji, uključujući granicu Indije i Pakistana, područje oko Sjeverne i Južne Koreje te Mjanmar. "Postoji rizik, ali mislim da je to rizik kojim se može upravljati. Ne želim stvarati lažnu paniku. To je problem koji se mora riješiti", rekao je.

Ipak, Figuet tvrdi da su GPS smetnje doprinijele jednoj zrakoplovnoj nesreći. Let Azerbaijan Airlinesa iz Bakua za Grozni 25. prosinca 2024. srušio se u Kazahstanu. Prema preliminarnom izvješću kazahstanskog Ministarstva prometa iz veljače 2025., piloti su naišli na elektroničke smetnje, izgubili GPS i dobili upozorenja "podigni se" u blizini Groznog, gdje je magla otežavala slijetanje.

Nakon dva neuspješna pokušaja slijetanja, odlučili su se vratiti u Baku. Tijekom povratka zrakoplov je izgubio primarne kontrolne sustave, a posada je pokušala prinudno sletjeti. Poginulo je najmanje 38 od 67 osoba u zrakoplovu.

Svakodnevna smetnja za pilote

Aleksi Kuosmanen, glavni instruktor letenja i kapetan u Finnairu, opisao je GNSS smetnje kao "svakodnevnu smetnju". Rekao je da se većina letova koji polaze južno od Helsinkija susreće s lažiranjem i ometanjem GPS signala.

Naveo je primjer od 6. travnja, kada je let za Kirkenes u Norveškoj morao ponoviti pokušaj slijetanja zbog GPS smetnji. "Učinak na pilote je povećano opterećenje u kabini, a koncentracija na rješavanje problema, naravno, oduzima značajan dio mentalnih resursa", rekao je.

Finska agencija za promet i komunikacije Traficom izvijestila je da je u siječnju i veljači ove godine primila 421 prijavu o GPS smetnjama, dok ih je tijekom cijele prošle godine bilo 1704. Finnair je 2024. na mjesec dana obustavio letove za Tartu u Estoniji dok zračna luka nije poboljšala svoje zemaljske sustave za slijetanje.

"Naš je stav da ovo nije prihvatljivo. Ne bismo željeli da se ovakva situacija nastavi godinama i postane nova normalnost", dodao je Kuosmanen. FAA je u svom izvješću upozorila da bi učestalost smetnji mogla dovesti do veće tolerancije na rizik i nepovjerenja u sustave u pilotskoj kabini. "Jednom kada se izgubi povjerenje u te sustave, teško ga je vratiti", navodi se u izvješću.

U potrazi za rješenjem

U lipnju prošle godine, 13 članica EU, uključujući Finsku, pozvalo je na djelovanje, što je rezultiralo Europskim akcijskim planom za zrakoplovstvo objavljenim u ožujku. Plan predlaže standardizaciju komunikacije s kontrolom leta i bolju koordinaciju s vojskom.

Faragher kaže da bi kratkoročna rješenja, poput integracije karata ometanja u pilotske elektroničke torbe, mogla pomoći. Dugoročno, potrebne su promjene u avionici, poput boljih softverskih filtara i izolacije GPS prijemnika.

"Razočaravajuće je što proizvođači hardvera do sada nisu riješili neke od ovih problema", rekao je Faragher, ističući da su nakon napada 11. rujna brave na vratima pilotskih kabina postavljene "u roku od nekoliko tjedana". Zrakoplovne tvrtke istražuju i ugradnju posebnih antena (CRPA) koje mogu filtrirati lažne signale, a europski GNSS Galileo već ima značajku provjere autentičnosti podataka.

"Nalazimo se u fazi čekanja na novu tehnologiju, a u zrakoplovnoj industriji promjene nisu uvijek tako brze", rekao je Kuosmanen. "U međuvremenu, naš je posao osigurati da su piloti obučeni za kompetentno rješavanje ovih situacija."