HRVATSKA asocijacija logopeda poduzetnika (HALP) oštro je kritizirala osnivanje Hrvatske komore logopeda i izbor njezina vodstva, ocijenivši cijeli postupak netransparentnim. Upozoravaju da Ministarstvo zdravstva osnivanje Komore predstavlja kao uspjeh, dok problemi zbog kojih dijelu privatnih logopedskih praksi prijeti zatvaranje ostaju neriješeni. Prema njihovoj anketi, čak 40 posto privatnih praksi moglo bi prestati s radom, zbog čega bi više od 7000 korisnika, uglavnom djece, moglo izgubiti mjesto za terapiju.

HALP tvrdi da je jučerašnje osnivanje Komore, umjesto početka novog poglavlja za logopedsku struku, pretvoreno u "institucionalni igrokaz". Osporavaju i predstavnički legitimitet izabranog vodstva da govori u ime cijele struke dok ne pokaže da zastupa i logopede pogođene, kako navode, neprovedivim zahtjevima za rad.

Vodstvo izabrano na četiri godine, samo tri dana nakon odluke o osnivanju

Prema informacijama kojima raspolaže HALP, osnivanje Komore provedeno je bez dijaloga sa širom strukom. Samo tri dana nakon donošenja odluke o osnivanju, Osnivački odbor izabrao je vodstvo na puni četverogodišnji mandat.

U HALP-u smatraju da je umjesto toga trebalo imenovati privremeno vodstvo i omogućiti članovima struke uključivanje u odlučivanje.

Sporan im je i sastav Osnivačkog odbora. Od ukupno 20 članova, samo je petero izabrano glasovanjem članstva Hrvatskog logopedskog društva (HLD), još petero imenovao je Upravni odbor HLD-a, dok je preostalih deset došlo iz Ministarstva zdravstva.

HALP upozorava da je tako izbor vodstva bio u rukama predstavnika tijela čije bi odluke Komora trebala moći neovisno preispitivati. Tvrde i da članovima HLD-a nisu bili poznati identiteti deset predstavnika Ministarstva niti način njihova odabira.

Sporni uvjeti za rad logopedskih praksi

Jedan od glavnih razloga nezadovoljstva logopeda su minimalni tehnički uvjeti koje moraju zadovoljiti njihove prakse.

HALP podsjeća da je članstvo HLD-a još u listopadu 2025. usuglasilo i Ministarstvu dostavilo prijedloge prema kojima bi terapijska prostorija trebala imati najmanje 10 četvornih metara, čekaonica najmanje šest, a prostori u kojima rade do tri logopeda jedan sanitarni čvor.

Ti prijedlozi, tvrde, nisu prihvaćeni.

Posebno ih zabrinjava što je Upravni odbor HLD-a podržao uvjete Ministarstva, iako odstupaju od prijedloga koje je prethodno usvojila Skupština samog društva.

Iz HALP-a poručuju da je Upravni odbor time "direktno išao protiv struke" te ugrozio korisnike logopedskih usluga.

U novom vodstvu Komore šest članova Upravnog odbora HLD-a

HALP problematizira i sastav novoizabranog vodstva Hrvatske komore logopeda, u kojem se nalazi šest aktualnih članova Upravnog odbora HLD-a.

Za predsjednicu je izabrana Karolina Lice, a za potpredsjednicu Kristina Majić. Među članovima vodstva su Katarina Pavičić Dokoza, Mario Dilberović, Ivana Kujundžić i Ivanka Karačić. Izabrana je i bivša članica Upravnog odbora HLD-a Darija Hercigonja Salamoni.

S obzirom na to da aktualno vodstvo HLD-a podržava uvjete Ministarstva kojima se HALP protivi, iz udruge postavljaju pitanje hoće li nova Komora ravnopravno razmatrati različite stavove unutar struke i zastupati interese svih logopeda.

Zahtjev za opoziv jednog od članova vodstva potpisao 81 logoped

Posebno ističu slučaj Marija Dilberovića, dosadašnjeg predsjednika Sekcije privatnih logopeda pri HLD-u, koji je također izabran u vodstvo Komore.

Prema navodima HALP-a, članovi Sekcije 17. listopada zatražili su sazivanje izvanredne skupštine na kojoj bi se raspravljalo o njegovu opozivu.

Kao razloge naveli su nedostatak transparentnosti prema članovima te činjenicu da tijekom prethodne godine nije sazvana skupština na kojoj bi se raspravljalo o stanju privatnih logopedskih praksi.

Zahtjev je potpisao 81 logoped, što je, prema HALP-u, gotovo polovica članstva Sekcije.

Potpisnici su dobili obavijest da će se prije sazivanja sastanka provesti verifikacija potpisa, no iz HALP-a tvrde da ta provjera još nije obavljena.

Više od 7000 korisnika moglo bi ostati bez terapije

Osnivanju Komore prethodio je sastanak HALP-a, Ministarstva zdravstva i Upravnog odbora HLD-a održan 20. listopada, no prema tvrdnjama udruge nije donio konkretne pomake.

Ministarstvo je, navode, predložilo da HALP i HLD usuglase zajednički prijedlog, iako su stajališta o minimalnim uvjetima bila usuglašena još prije godinu dana.

HALP upozorava da daljnje odgađanje rješenja može imati ozbiljne posljedice za dostupnost logopedske terapije.

Prema anketi koju je provela udruga, više od 85 posto privatnih logopedskih praksi ne zadovoljava propisane uvjete, a 40 posto moglo bi zbog toga prestati s radom.

Procjenjuju da bi u tom slučaju više od 7000 korisnika, većinom djece, izgubilo mjesto na kojem primaju terapiju.

Od ministrice Hrstić traže osobno uključivanje

HALP od Ministarstva zdravstva traži obrazloženo očitovanje, reviziju spornih tehničkih zahtjeva, pravedne rokove za prilagodbu te konkretan plan kojim bi se osigurao kontinuitet logopedske terapije.

Od ministrice zdravstva Irene Hrstić očekuju da se osobno uključi u razgovore, jasno iznese stav Ministarstva i odredi rokove za donošenje rješenja.

Upozoravaju da će daljnja odgađanja samo produbiti neizvjesnost među logopedima i obiteljima koje ovise o njihovim uslugama.

Peticiju potpisalo više od 16.000 ljudi

Kako bi upozorio na mogući gubitak dostupnosti logopedskih usluga, HALP je pokrenuo peticiju za očuvanje dostupne logopedske terapije, koju je, prema navodima udruge, dosad potpisalo više od 16.000 ljudi.

Navode i da im kontinuirano pristižu svjedočanstva roditelja zabrinutih za nastavak terapije njihove djece.

Uz to, 1500 roditelja potpisalo je pisma upućena predsjedniku Republike, premijeru i ministrici Hrstić, tražeći njihovu podršku kako bi se djeci osigurao kontinuitet terapije.

Iz HALP-a poručuju da je potrebno što prije pronaći rješenje koje će očuvati kvalitetu logopedskih usluga, ali i omogućiti nastavak rada postojećim praksama.