AOC traži pomoć EU-a. Merz: Suzdržavali smo se od Drugog svjetskog rata, više nećemo
SVJETSKI čelnici okupljaju se u Münchenu. Na dnevnom redu konferencije nalaze se rat u Ukrajini, napetosti s Kinom te potencijalni nuklearni sporazum između Irana i SAD-a.
- Zelenski je izjavio da se nada da Putin, koji nije više mladić, nema još puno vremena.
- Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da Europa zaslužuje biti partner kojeg se poštuje te kritizirao odluke SAD-a poput carina i poslovanja u Silicijskoj dolini.
- Na konferenciji je prvi put sudjelovala američka kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez. Potražila je pomoć od EU jer SAD gubi demokraciju.
- Friedrich Merz je, između ostalog, poručio da se Njemačka suzdržavala još od Drugog svjetskog rata, no sada se naoružava te s Francuskom pregovara i o nuklearnom oružju.
Ukrajinski diplomat Andrij Sibiha tvrdi da je rat s Rusijom nerealno završiti bez Trumpa, unatoč ukrajinskim prijedlozima bez ustupaka teritoriju.
>> Opširnije
Italija se, uz bok baltičkim zemljama, svrstava među najpouzdanije američke saveznike u Europi, a takav je stav nedavno potvrdio i talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani. U razgovoru tijekom konferencije, na pitanje je li SAD-u još uvijek moguće vjerovati nakon događaja vezanih za Grenland, Tajani je odgovorio bez oklijevanja, piše POLITICO.
"Apsolutno da", rekao je talijanski ministar, uz opasku da se takav nedvosmislen stav danas rijetko čuje, čak i u tradicionalno proameričkoj Poljskoj.
"Uvijek smo bili privilegirani sugovornici Sjedinjenih Država. Bili smo to s Bidenom, Bushom, Reaganom, Clintonom, tijekom prvog Trumpovog mandata i s Obamom", istaknuo je Tajani.
Priznao je da u odnosima s Amerikancima "ponekad može biti različitih tonova", ali je naglasio predanost Italije jačanju međusobnih veza.
"Mi Talijani uvijek nastojimo osigurati da se taj most ojača, a ne oslabi", zaključio je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je kako vidi tri ključna elementa za okončanje rata: snažna sigurnosna jamstva za Ukrajinu, dogovor o poslijeratnoj obnovi zemlje te još izravniji pritisak na Rusiju.
Zelenski smatra da bi američki predsjednik Donald Trump mogao zagovarati "totalne sankcije" protiv Rusije, koje bi uključivale nuklearnu energiju, pa čak i ruske državljane koji žive na Zapadu.
"Može uvesti sankcije na svu njihovu energiju, uključujući i nuklearnu. Tu poruku može poslati Europljanima. Europljani su učinili mnogo, ali nisu uveli sankcije na rusku nuklearnu energiju, na Rosatom, na pojedince, njihove rođake i djecu koja žive u Europi i Sjedinjenim Državama, studiraju na europskim sveučilištima ili posjeduju nekretnine u SAD-u. Imaju djecu i rodbinu posvuda", rekao je Zelenski.
Dodao je kako bi se oni trebali "vratiti kući" u Rusiju jer ne poštuju Sjedinjene Države ni Europu.
"Nadam se da ćemo imati mir, da će se svi naši ljudi vratiti normalnom životu i da ću imati malo vremena za svoju djecu", glasio je njegov odgovor na pitanje čemu se nada u ovo doba sljedeće godine.
Ipak, u šali je dodao kako nije siguran bi li se njegova djeca složila s ovim posljednjim.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Ukrajina mogla održati izbore ako bivši američki predsjednik Donald Trump uspije ishoditi prekid vatre s Rusijom u trajanju od dva do tri mjeseca. Zelenski je to rekao odgovarajući na pitanja o američkom pritisku na Kijev da se održe izbori unatoč ratnom stanju.
Zelenski je pojasnio kako bi u načelu želio održati izbore "što je prije moguće", no naglasio je da se rat prvo mora zaustaviti. Poručio je da, ako SAD želi skore izbore u Ukrajini, najbolji način da se to postigne jest što brže okončanje rata. Kao ključni preduvjet naveo je potrebu za sigurnosnim jamstvima.
Na inzistiranje novinara da pojasni svoj stav, bio je izravan. "Ako predsjednik Trump, a mislim da on to može, ishodi kod Putina prekid vatre na dva, tri mjeseca, mi ćemo održati izbore", rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik kratko se osvrnuo i na pitanje o očekivanjima vezanim uz sutrašnji govor američkog senatora Marca Rubija.
"Ne znam. Vidjet ćemo, to je na njemu", zaključio je Zelenski.
Čelnici Velike Britanije, Njemačke i Francuske, zemalja poznatih kao skupina E3, razgovarali su o jačanju kolektivne obrane i sigurnosti u suradnji s ostalim partnerima, stoji u priopćenju britanske vlade.
Glasnogovornik Downing Streeta prenio je poruku premijera Keira Starmera koji je naglasio potrebu za jačanjem zajedničke sigurnosti.
"Moramo iskoristiti naše goleme obrambene sposobnosti kako bismo ojačali našu zajedničku sigurnost i donijeli korist našim građanima", istaknuo je.
Glasnogovornik je dodao da su čelnici potvrdili "trajnu potporu Ukrajini, posebice u svjetlu nedavnih strašnih ruskih napada, kao i predanost radu na osiguravanju pravednog i trajnog mira".
Iako premijer Starmer u posljednje vrijeme otvorenije zagovara bližu suradnju s Europskom unijom, London i Bruxelles još nisu postigli značajniji napredak u jačanju svog obrambenog partnerstva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da jedino Sjedinjene Države imaju moć natjerati Rusiju na postizanje mira. "Budimo iskreni, danas samo Ukrajina brani Europu. Danas samo Europa daje novac Ukrajini i pomaže joj. Samo Sjedinjene Države mogu zaustaviti Putina", izjavio je u razgovoru za POLITICO.
Zelenski je, međutim, izrazio zabrinutost da Bijela kuća možda ne shvaća bit problema. "Prema onome što vidim, šalju više signala da Ukrajina mora činiti kompromise, a ne Rusija", kazao je. "Mislim da to nije ispravan stav. Naravno, tako je jednostavnije", dodao je.
Osvrnuvši se na dob Vladimira Putina, Zelenski je primijetio da ruski predsjednik, koji sada ima 73 godine, nije više mladić. "Nema previše vremena", dometnuo je ukrajinski predsjednik. "Daj Bože da ga i nema previše", zaključio je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je ruske teritorijalne zahtjeve kao popuštanje ambicijama Moskve da postupno preuzme Ukrajinu.
U razgovoru vođenom na marginama konferencije, Zelenski je rekao kako tu poziciju neprestano pokušava objasniti partnerima, uključujući Sjedinjene Američke Države, iz kojih, kako kaže, dolaze prijedlozi da bi Ukrajina mogla pristati na kompromise kako bi se okončao rat, piše Politico.
"Pristali smo na brojne kompromise. Putin i njegovi suradnici nisu u zatvoru. To je najveći kompromis koji je svijet dosad učinio", rekao je.
Naglasio je kako Ukrajina "ne može zaboraviti" koliko je ljudi ubijeno tijekom rata, ali je istaknuo da je Kijev spreman okončati sukob u bilo kojem trenutku. Međutim, dodao je kako Putin ne pokazuje iskreno zanimanje za to, zbog čega je potreban veći pritisak na Rusiju.
"Ne vjerujem da žele zaustaviti rat. Vjerujem da to mogu učiniti pod pritiskom, no dok pritisak nije dovoljan, oni se samo poigravaju", rekao je.
Na dodatno pitanje što misli o tome da SAD sličan pritisak vrši i na Ukrajinu i na Rusiju, Zelenski je bio suzdržan. "Postoje neke misli koje moram zadržati za sebe", zaključio je.
Izjavio je da će Putin nastaviti s odbijanjem sporazuma ako ne osjeti stvarne posljedice.
"On će odbiti. Danas će naći jedan razlog, sutra drugi, i tako unedogled. Zato ga moramo pritisnuti", rekao je Zelenski.
Zaključio je kako je za prekid sukoba potreban odlučan pristup. "Potreban je stvaran pritisak. Ako bude pod stvarnim pritiskom, Putin će zaustaviti ovaj rat", zaključio je.
Američki tajnik Rubio razgovarao je u Münchenu s premijerima Danske i Grenlanda.
>> Opširnije
Vučić upozorava da vojni savez Hrvatske, Albanije i Kosova ugrožava Srbiju i najavljuje jačanje obrane, dok Zagreb tvrdi da je cilj stabilnost.
>> Opširnije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će uskoro iznijeti više detalja o francusko-njemačkom dijalogu o nuklearnom odvraćanju, reagirajući na komentare njemačkog kancelara Friedricha Merza.
Macron je pojasnio da će pojedinosti otkriti u govoru o nuklearnoj politici koji se očekuje u narednim tjednima.
Kako je ranije ovog tjedna prvi izvijestio Politico, govor bi se trebao održati u Brestu, luci u kojoj su stacionirane francuske nuklearne podmornice, piše Politico.
Francuska je već pokrenula takozvani strateški dijalog s nekim europskim zemljama kako bi procijenila na koji način francusko nuklearno oružje može pridonijeti sigurnosti Europe.
"Pokušavamo vidjeti kako možemo uskladiti našu nacionalnu doktrinu s posebnom suradnjom i zajedničkim sigurnosnim interesom, što je nešto što s Njemačkom radimo po prvi put u povijesti", izjavio je Macron.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je kako su masovni prosvjedi u Iranu doveli do rijetko viđenog jedinstvenog odgovora Europske unije na vanjskopolitičko pitanje. Metsola je o tome govorila na panel raspravi pod nazivom "Sljedeće poglavlje Irana", u kojoj je sudjelovao i američki senator Lindsey Graham.
"U nastojanjima da EU proglasi Islamsku revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, bio nam je potreban pristanak vlada svih 27 država članica. Prije nekoliko tjedana nisam mislila da će se to dogoditi, ali ipak jest", izjavila je Metsola.
Metsola je dodala kako je, unatoč nedavnim razlikama, Iran tema oko koje su Europa i SAD i dalje složni. Obraćajući se senatoru Grahamu, poručila je: "Ovdje ćete naići na potpuno slaganje."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron oštro je kritizirao američke tehnološke divove, ustvrdivši da društvene mreže i internetske platforme, kojima dominiraju tvrtke iz Silicijske doline, potiču strano upletanje i širenje dezinformacija, čime potkopavaju zapadne demokracije.
"Sloboda govora podrazumijeva poštovanje i pravila", poručio je Macron uz pljesak, dodavši kako je Europska unija "preslaba i prenaivna" u svom pristupu regulaciji tih platformi.
U svom završnom obraćanju, francuski je predsjednik pozvao na "odvažnost".
Naglasio je kako Europljani moraju biti "jasni" oko svoje podrške Ukrajini, uvjeta za postizanje održivog mira i smanjenja rizika.
"Takva će Europa biti dobar saveznik i partner Sjedinjenim Državama. Bit će partner kojeg se poštuje, a mi moramo biti poštovani. Puno smo toga učinili i učinit ćemo još više", zaključio je Macron uz srdačan pljesak u dvorani.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da Europa mora postati geopolitička sila kako bi smanjila svoju ovisnost o drugim svjetskim silama. "Moramo ubrzati i osigurati sve sastavnice geopolitičke moći: obranu, tehnologije i smanjenje rizika u odnosu na sve velike sile, kako bismo postali manje ovisni", rekao je Macron.
Pritom je naglasio kako ne misli na jačanje pojedinih država članica. "Ne govorim o tome da Francuska ili Njemačka postanu geopolitička sila, nego o Europi kao cjelini", zaključio je.
Uputio je i kritike na račun američke trgovinske i vanjske politike prema europskom kontinentu.
"Želimo li da nas se ozbiljno shvaća, kako u Europi tako i u svijetu, moramo pokazati nepokolebljivu predanost obrani vlastitih interesa. To, naravno, počinje s nastavkom potpore Ukrajini, ali se mora nastaviti i odbacivanjem neopravdanih carina te odlučnim, ali pristojnim odbijanjem neutemeljenih zahtjeva na europskom tlu", izjavio je Macron.
"To smo radili i nastavit ćemo", dodao je.
Kalifornijski guverner Newsom u Münchenu je oštro napao Trumpa zbog klimatske politike, prognozirajući njegov odlazak za tri godine te pozivajući na otpor.
>> Opširnije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron odbacio je defetističke stavove o ratu u Ukrajini, ustvrdivši da je Rusija tim sukobom zapravo znatno oslabljena.
Prema njegovim riječima, Rusija je ušla u recesiju, postala "potpuno ovisna o Kini", ima demografski problem i suočava se s "vojnim neuspjehom".
Macron je naglasio kako su Europljani sada postali "jedini izvor vojnog financiranja" za Kijev, čime je aludirao na Sjedinjene Države, koje su od Europe zatražile da pojača svoje napore.
Smatra kako se nikakav mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije ne može postići bez sudjelovanja Europljana.
"Bit ćemo dio rješenja i trebamo biti dio rješenja", poručio je Macron. Dodao je kako je upravo to razlog zbog kojeg je njegov ured nedavno ponovno uspostavio kontakt s Moskvom.
Plenković je u Münchenu pozvao na jedinstvo.
>> Opširnije
Reza Pahlavi, jedna od najistaknutijih iranskih oporbenih figura koja živi u egzilu u Sjedinjenim Državama, pozvao je na stranu intervenciju kao pomoć u promjeni režima u Iranu. U razgovoru s novinarkom Christiane Amanpour ustvrdio je kako je to želja samog iranskog naroda.
Pahlavi je rekao da je oporbenim snagama, kako bi svrgnule klerikalno vodstvo, potreban "faktor izjednačavanja" koji bi pomogao "neutralizirati režim".
Naglasio je da bi to trebala biti strana intervencija jer se mora dogoditi "pomak od četiri desetljeća politike popuštanja prema stvarnoj akciji".
Prema njegovim riječima, "okolnosti za to postoje upravo sada jer Iranci shvaćaju da intervencija može eliminirati režim".
Upitan zašto misli da Trumpova administracija još nije osigurala takvu intervenciju, Pahlavi je rekao kako smatra da Trump prvo pokušava iscrpiti sve diplomatske kanale.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u svom se govoru založio za optimističan pogled na budućnost Europe, poručivši kako želi odaslati poruku nade i odlučnosti. "Želio sam danas istupiti pred vas s porukom nade i odlučnosti", rekao je na početku obraćanja.
Naglasio je kako u europskim izazovima vidi potencijal za jačanje, a ne slabost. "Ondje gdje neki vide prijetnje, ja vidim našu snagu. Ondje gdje neki vide sumnje, ja želim vidjeti priliku, jer vjerujem da je Europa u svojoj suštini snažna i da može postati još jača", kazao je Macron.
Macron se osvrnuo i na, kako je rekao, sve prisutniju "sklonost da se Europa zanemaruje, a ponekad i izravno kritizira". Detaljno je opisao negativnu sliku koja se stvara o kontinentu.
Prema njegovim riječima, "Europu se ocrnjuje kao zastarjelu, sporu i rascjepkanu tvorevinu koju je povijest gurnula na marginu". Naveo je i da je kritičari prikazuju kao "gospodarstvo koje je previše regulirano, bez životnosti i nesklono inovacijama" te kao "društvo koje postaje plijenom barbarskih migracija koje bi narušile njezine dragocjene tradicije".
Kao najneobičniju kritiku izdvojio je onu prema kojoj je Europa "represivan kontinent gdje govor nije slobodan, a alternativne činjenice ne mogu imati jednak status kao istina". Nasuprot takvim stajalištima, francuski predsjednik najavio je kako namjerava ponuditi "potpuno drugačiju perspektivu".
"Sjedinjene Države, djelujući samostalno, dosegnule su granice svoje moći i možda su već izgubile ulogu globalnog vođe", upozorio je njemački kancelar Friedrich Merz američkog predsjednika Donalda Trumpa na otvaranju Münchenske sigurnosne konferencije.
Njemački kancelar također je pozvao američkog predsjednika da uvidi kako je Rusiju još uvijek moguće ekonomski i vojno iscrpiti do te mjere da bude spremna sjesti za pregovarački stol o Ukrajini. Merz je ustvrdio i da je stari poredak završen te da u ovoj novoj eri supersila čak i SAD doseže granice onoga što može postići samostalno.
Merz je zaradio najveći pljesak publike, nesklone američkom unilateralizmu, kada je izravno kritizirao sadašnju američku administraciju. "Kulturni rat pokreta MAGA nije naš. Kod nas sloboda govora prestaje kada je taj govor usmjeren protiv ljudskog dostojanstva i temeljnog zakona.
Ne vjerujemo u carine i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu. Držimo se klimatskih sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije", poručio je.
Opisavši Münchensku konferenciju kao seizmograf stanja američko-europskih odnosa, rekao je da je rat u Ukrajini "prisilio Europu da se vrati s odmora od svjetske povijesti. Zajedno smo ušli u eru koju ponovno obilježavaju moć i politika velikih sila", rekao je.
Merzov govor održan je uoči četvrte godišnjice ruske invazije na Ukrajinu i godinu dana nakon što je Vance u istoj dvorani iskoristio svoj govor kako bi kritizirao Europljane što ne preuzimaju dovoljno kontrole nad vlastitim obrambenim aranžmanima i što ignoriraju zahtjeve svojih birača.
Hibridne prijetnje sastavni su dio ruskog poimanja ratovanja, izjavio je Martin Jäger, predsjednik njemačke Savezne obavještajne službe (BND), govoreći na panelu o ruskim taktikama. "Ono što mi podrazumijevamo pod hibridnim prijetnjama sastavni je dio ruskog poimanja ratovanja", rekao je.
Naglasio je kako je jedan od ključnih ciljeva Kremlja "paralizirati Bruxelles" i oslabiti zajedničke napore "poticanjem trvenja između država članica".
Jäger je poručio kako aktivne protumjere moraju krenuti od otpornosti, koja "počinje razumijevanjem ruskog načina razmišljanja i djelovanja".
Pritom je ključno, naglasio je, da to razumijevanje ne bude ograničeno samo na specijaliste i političare, već da obuhvati i širu javnost, koja je često primarna meta takvih prijetnji.
"Rusija igra na duge staze. I mi moramo početi činiti isto", upozorio je Jäger.
Odbacujući kritike da je nova arktička misija NATO-a tek puko preimenovanje postojećih aktivnosti, Mark Rutte je ustvrdio kako se radi o "vrlo značajnoj" inicijativi.
NATO je prekjučer predložio novu operaciju "Arktički stražar", koja bi zajedničke vježbe na tom području objedinila pod zapovjedništvom Saveza.
No, diplomati i stručnjaci smatraju da je riječ uglavnom o komunikacijskom potezu čiji je cilj umiriti Donalda Trumpa, kao i odgovor na prijetnju koju ocjenjuju uglavnom preuveličanom.
Rutte je pojasnio da će misija imati "pristup korak po korak", a započet će objedinjavanjem savezničkih "postojećih vježbi i aktivnosti" u regiji pod jedno zapovjedništvo kako bi se utvrdilo "što nam je još potrebno".
Ujedno će se od Vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga za transformaciju admirala Pierrea Vandiera zatražiti da ispita na koji se način na Arktiku mogu iskoristiti "najnovije inovativne tehnologije".
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu kako je američki predsjednik Donald Trump potpuno predan okončanju rata u Ukrajini i postizanju mirovnog sporazuma s Rusijom. Rutte tvrdi da Trump preuzima vodstvo u tom procesu, što je, prema njegovim riječima, upravo ono što se od američkog predsjednika i očekuje.
Prema Rutteovim riječima, problem nije u Trumpu, već u tome želi li i Vladimir Putin doista postići sporazum. Dodao je kako Amerikanci "testiraju" ruskog predsjednika te da je Putinov najveći strah jedinstvo Europske unije i Sjedinjenih Država.
Osvrnuo se i na nadimak kojim je nazvao Trumpa
Rutte je lani u lipnju prvi put upotrijebio riječ "tatica" kako bi u šaljivom tonu opisao Trumpa, govoreći o njegovoj ulozi u smirivanju napetosti između Izraela i Irana. Usporedivši Izrael i Iran s neposlušnom djecom, glavni tajnik NATO-a tada je izjavio: "Tatica ponekad mora biti oštar". Taj je komentar u zemljama Europske unije stvorio dojam da je čelniku NATO-a bilo više stalo do toga da udovolji Trumpu nego da sačuva savez.
Na panelu Politica tijekom konferencije u Münchenu, Rutte je pojasnio da se radilo o nenamjernom gafu, pripisavši ga činjenici da mu kao Nizozemcu engleski nije materinji jezik. "Rekao sam da on ponekad mora biti strog. Naravno, tek sam kasnije shvatio da riječ tatica ima brojne druge konotacije", kazao je.
Trump je, s druge strane, brzo prihvatio nadimak. Nakon jednog susreta s Rutteom na društvenoj mreži X objavio je "Tatica je kod kuće", priloživši uz objavu i glazbeni video.
Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper pozvala je na jačanje gospodarskog pritiska na Rusiju, istaknuvši kako je "iznimno skeptična prema ideji da je predsjednik Putin predan miru".
"Iako se iskreno nadam da ovi razgovori mogu napredovati i dovesti do mirovnog sporazuma, smatram da moramo nastaviti jačati gospodarski pritisak na Rusiju.
To uključuje stezanje obruča oko nafte i plina, kao i oko ruske flote iz sjene.
Trebamo nastaviti s pritiskom kroz dodatne sankcije, a nadam se i zabranom pomorskih usluga.
Rusko gospodarstvo već je teško pogođeno, no taj pritisak moramo dodatno pojačati", poručila je.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izvijestio je o napretku u pregovorima s Rusijom o okončanju invazije, istaknuvši da su tri od 20 točaka mirovnog plana i dalje sporne. Potvrdio je da su prethodna dva kruga razgovora održana u Abu Dhabiju te da će se sljedeći održati idućeg tjedna u Ženevi.
Sibiha je ocijenio da pregovori "napreduju", pohvalivši vodstvo američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pritom je izričito naveo kako je "bez Trumpa nerealno okončati ovaj rat". Unatoč tome, upozorio je da Rusija ne pokazuje "nikakve znakove spremnosti za ozbiljne pregovore".
"Paralelno moramo nastaviti pritisak na Rusiju i, moramo to priznati, još uvijek imamo instrumente za utjecaj", poručio je Sibiha.
Ukrajinski ministar otkrio je da u mirovnom planu koji sadrži 20 točaka još uvijek postoji neslaganje oko triju stavki. "Imamo izvedive prijedloge, stoga se u sljedećem krugu zaista nadamo da nećemo slušati dodatna povijesna predavanja. Sada je vrijeme za akciju, za djela i za konkretne, odlučne korake", naglasio je.
Na njegove se riječi nadovezao francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot, koji je poručio da rat mora prestati. "Očito je da trebamo zaustaviti ovaj rat, a sa svojim saveznicima i prijateljima još uvijek imamo mehanizme kojima se to može postići", rekao je.
Otkrio je da su Francuska i Velika Britanija "otišle jako daleko" kako bi blokirale plovila ruske "flote u sjeni", pri čemu su se "koristile i vojnim sredstvima".
Barrot je također naglasio važnost nadolazećeg, 20. paketa sankcija Europske unije, čije se usvajanje očekuje 24. veljače, na četvrtu obljetnicu početka sveobuhvatne agresije. Spomenuo je i ulogu takozvane Koalicije voljnih u pružanju budućih sigurnosnih jamstava Ukrajini.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte podržao je najnoviji poziv Sjedinjenih Američkih Država da Europa poveća izdvajanja za vlastitu obranu, inicijativu koju je američki podtajnik za obranu Elbridge Colby nazvao "NATO 3.0".
Nakon sastanka ministara obrane NATO-a održanog jučer, Rutte je na događaju u organizaciji portala Politico izjavio kako osjeća promjenu u stajalištima europskih saveznika. "Osjetio sam promjenu u načinu razmišljanja.
Europljani više ne govore samo: hej, trošit ćemo puno više, nego sam osjetio da sada govore: moramo preuzeti vodstvo u NATO-u", rekao je. "Kao što je Elbridge Colby rekao: NATO 3.0", komentirao je.
"Rekao bih da je NATO najjači od pada Berlinskog zida", dodao je Rutte.
Vođa Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber pozvao je na osnivanje vojske Europske unije.
Prema njegovim riječima, takva bi vojska učinila obrambene izdatke bloka učinkovitijima. "Znam da je to dugoročan projekt", dodao je.
Svoj je prijedlog iznio na panelu o populizmu na kojem su sudjelovali i češki predsjednik Petr Pavel te američka kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez.
Weber je posljednjih tjedana iznio niz prijedloga kojima bi se projicirala veća moć EU-a na međunarodnoj sceni. "Moramo biti ambiciozni", poručio je.
Jedan od tih prijedloga uključivao je i slanje vojnika u Ukrajinu pod "europskom zastavom", no tu je ideju odbacio njemački kancelar Friedrich Merz.
Rusija je potrošila ogroman iznos, procijenjen na dva posto moldavskog BDP-a, kako bi utjecala na izbore u Moldaviji, izjavila je predsjednica te zemlje Maia Sandu. Prema njezinim riječima, novac je usmjeravan "svim vrstama teško sljedivih kanala" s ciljem podmićivanja birača.
Sandu je također otkrila kako je na dan izbora internetska stranica Središnjeg izbornog povjerenstva Moldavije bila meta gotovo milijardu zlonamjernih poruka. "Ideja je bila srušiti je" i "diskreditirati izbore", dodala je.
Švedski premijer Ulf Kristersson reagirao je na ove navode rekavši kako je "ponižavajuće čuti što sve Rusi mogu učiniti".
Na pitanje vidi li članstvo u Europskoj uniji kao rješenje za ovakve hibridne prijetnje, Sandu je odgovorila: "Mala zemlja sama ne može puno učiniti.
Moramo biti dio EU-a ako želimo preživjeti kao demokracija".
Donald Trump ponovno je podržao Viktora Orbána za premijera Mađarske.
>> Opširnije
Češki predsjednik Petr Pavel ponudio je svoju analizu uzroka širenja populizma u srednjoj i istočnoj Europi. Prema njegovu mišljenju, korijeni tog fenomena leže u nerealnim očekivanjima koja su mnogi imali nakon pada komunizma.
Pavel smatra da su mnogi građani vjerovali kako će tranzicijom dobiti najbolje od oba svijeta, kapitalističko blagostanje uz socijalističku sigurnost.
"Vjerujem da je mnogo ljudi u bivšim komunističkim zemljama smatralo da će promjenom sustava steći sve prednosti kapitalizma, a istovremeno zadržati sve blagodati socijalizma", rekao je.
Kada se ta očekivanja nisu ispunila, uslijedilo je razočaranje koje su iskoristili populisti, nudeći jednostavna rješenja.
"Kad su ljudi shvatili da se neće svi obogatiti i da će uvijek biti onih u boljem položaju, to je razočaranje stvorilo mnogo napetosti i frustracija. Te su osjećaje zatim potpirivali oni koji su nudili kratkoročna, lijepa rješenja koja nikad ne bi morali ispuniti", pojasnio je češki predsjednik.
Pavel je, ne imenujući nikoga konkretno, istaknuo i što se događa kada populisti koji su dugo bili u oporbi dođu na vlast i suoče se s teretom odgovornosti.
"Iskustvo pokazuje da kad se ti ljudi, koji su dugo bili na strani kritičara, nađu u poziciji da moraju preuzeti odgovornost i postići rezultate, odjednom shvate svu složenost situacije i mijenjaju mnoge od svojih ekstremnih stavova koje su ranije zastupali", zaključio je.
Čelnik njemačke vanjske obavještajne službe (BND) Martin Jäger u svom uvodnom govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji upozorio je na pojačane ruske kampanje utjecaja uoči niza pokrajinskih izbora u Njemačkoj ove godine.
"Tijekom ove izborne godine u Njemačkoj očekujemo više hibridnih kampanja", rekao je.
Njemačku ove godine očekuje pet ključnih pokrajinskih izbora, i to u Baden-Württembergu, Porajnju-Falačkoj, Saskoj-Anhaltu, Berlinu te Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. Prema anketama, u Saskoj-Anhaltu i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju vodi krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD).
Jäger je istaknuo kako je ključni cilj Moskve postaviti što više proruskih vlada diljem Europe.
Upozorio je da će se, ako u tome uspiju, "posljedice osjetiti posvuda". Kao svježe primjere takvih nastojanja naveo je nedavne izbore u Moldaviji i Rumunjskoj.
Manfred Weber, jedan od najutjecajnijih europskih političara desnog centra i čelnik Europske pučke stranke (EPP), iznio je viđenje borbe protiv jačanja krajnje desnice u Europi. Kao uspješan primjer naveo je pobjedu Donalda Tuska nad strankom Pravo i pravda u Poljskoj 2024. godine.
Weber je naglasio kako EPP, kao opće pravilo, nije spreman na suradnju sa "strankama koje ne poštuju tri načela: proeuropsko, proukrajinsko i načelo vladavine prava". Kao dokaz te predanosti spomenuo je odluku EPP-a o isključenju stranke Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbána iz svojih redova.
Ipak, priznao je da je za odgovor na populizam i rastuće frustracije birača ključno "pružiti pravi odgovor na njihove brige i ozbiljno ih shvatiti". Pritom je kritizirao socijaliste u Europskom parlamentu jer nisu podržali planove Europske unije o migracijama.
Prema njegovim riječima, Europa "ne može nastaviti s lijevo orijentiranim političkim pristupom migracijama" jer to, kako smatra, "hrani ekstremizam i populizam". Umjesto toga, potrebno je pokazati da se brige građana rješavaju.
Weber je upozorio na posljedice ako se problemi ne počnu rješavati. "Moramo rješavati probleme, inače će sljedeći europski izbori 2029. biti veliki festival za krajnje desne stranke, a to moramo izbjeći", zaključio je.
Američka političarka Alexandria Ocasio-Cortez izjavila je kako suosjeća s dijelom pripadnika radničke klase koji se u očaju okreću krajnje desnim strankama jer se, kako kaže, može poistovjetiti s njihovom frustracijom koju je i sama iskusila. No, istaknula je kako se situacija mijenja.
"Ono čemu svjedočimo posljednjih osam godina jest sve veće prepoznavanje tih prošlih pogrešaka", rekla je, dodavši kako postoji "sve jača spoznaja da u središtu politike mora biti radnička klasa ako želimo uspjeti i othrvati se pošasti autoritarizma".
Taj se autoritarizam, pojasnila je, potiče time što ljudi pronalaze "žrtvene jarce koje krive za rastuću ekonomsku nejednakost".
Na pitanje je li spremna zalagati se za uvođenje poreza na bogatstvo kada se bude kandidirala za predsjednicu SAD-a, nije se izravno izjasnila.
"Ne mislim da trebamo čekati nekog određenog predsjednika da uvede porez na bogatstvo. Smatram da to treba učiniti što je prije moguće", poručila je.
Globalni režim nuklearnog neširenja je "ranjiv", upozorio je Rafael Mariano Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Govoreći na panelu MSC-a, rekao je da neke države, uključujući i one u Europi, dovode u pitanje međunarodni okvir koji ograničava širenje nuklearnog oružja.
"Zemlje počinju govoriti da bi možda trebale preispitati svoj pristup nuklearnoj proliferaciji jer to ne služi njihovim nacionalnim interesima", poručio je okupljenima.
Ovaj trend događa se u trenutku kada je prošlog tjedna istekao sporazum Novi START, koji je pomagao u ograničavanju atomskih arsenala Sjedinjenih Država i Rusije.
Hotel Bayerischer Hof, u kojem se održava Münchenska sigurnosna konferencija, vrvi ljudima. Gužva nije samo u dvoranama za sastanke, već i u hodnicima gdje ministri i drugi visoki dužnosnici u manjim skupinama održavaju brojne sastanke na marginama službenog programa.
Posebnu je pažnju ipak privukao panel o populizmu na kojem američka kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez prvi put sudjeluje na ovom skupu.
Dvorana u kojoj se održavala rasprava bila je ispunjena do posljednjeg mjesta.
U raspravi su uz nju sudjelovali i Manfred Weber, predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), češki predsjednik Petr Pavel i argentinska zastupnica Daiana Fernández Molero.
Hrvatski ministar Anušić nada se opstanku NATO-a usred transatlantske krize, dok se raspravlja o jačem europskom vodstvu Saveza.
>> Opširnije
Europski zakonodavci i građani Ukrajine ne bi trebali gajiti velike nade da će predsjednik Donald Trump ispregovarati s Rusijom sporazum koji bi bio "dobar za Ukrajinu", rekao je senator Mark Kelly na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Kelly je dodao da, usprkos njegovim rezervama oko toga kakav bi dogovor Trump mogao postići, okončanje rata u Ukrajini mora biti prioritet, kao i osiguravanje "određene sigurnosti za Europu".
Guverner Kalifornije Gavin Newsom oštro je kritizirao Donalda Trumpa, nazvavši ga "najrazornijim predsjednikom" u američkoj povijesti i optuživši ga da "sve dublje srlja u glupost". "Nikada u povijesti Sjedinjenih Američkih Država nismo imali razornijeg predsjednika od sadašnjeg stanara Bijele kuće", izjavio je Newsom.
Newsom tvrdi da Trump "pokušava vratiti nas u 19. stoljeće". "Mi uvelike dokazujemo da možemo provoditi politike, natjecati se i dominirati, no Donald Trump pokušava vratiti vrijeme unatrag", rekao je. Guverner je također izrazio uvjerenje da je Trumpova politika prolazna.
"Ako danas ništa drugo ne upamtite, nadam se da ćete upamtiti ovo: Donald Trump je privremen. Otići će za tri godine", poručio je.
Govoreći o klimatskoj krizi, Newsom je istaknuo da ona izravno pogađa Amerikance. "Ljudi gore, guše se i kuhaju od vrućine; istovremeno imamo i suše i poplave, kao i povijesne šumske požare", kazao je. Dodao je kako je u Kaliforniji to pitanje nadišlo stranačke podjele.
"Kalifornija je velika plava država, ali u njoj živi i više republikanaca nego u većini republikanskih država. Mi smo po ovom pitanju odavno nadišli stranačke podjele jer ne postoji republikanski ili demokratski toplomjer. Postoji samo stvarnost", zaključio je.
Gavin Newsom spominje se kao mogući demokratski kandidat za predsjedničke izbore 2028. godine.
Senator Mark Kelly oštro je komentirao opasnosti s kojima se suočava demokracija u SAD-u nakon što mu je Trumpova administracija pokušala smanjiti mirovinu kao umirovljenom mornaričkom kapetanu.
Postupak protiv Kellyja pokrenut je nakon što je snimljen kako upozorava na prijetnje američkom Ustavu.
Upitan očekuje li da će presuda velike porote protiv Pentagona okončati cijeli slučaj, Kelly je odgovorio:
"Ne, od Donalda Trumpa i ove administracije ništa me ne bi iznenadilo."
"Vidjeli smo kako ti ljudi opetovano ustraju na besmislicama", nastavio je, upozorivši da je svaki uspješan pokušaj cenzuriranja njega ili njegovih kolega iz Demokratske stranke "trenutak u kojem demokracija počinje umirati".
Uslijed rastućih napetosti u Južnokineskom moru, države jugoistočne Azije nastoje sve izraženije američko-kinesko suparništvo usmjeriti prema pravilima, a ne otvorenom sukobu. Kroz Malajski prolaz, jedno od najprometnijih pomorskih uskih grla na svijetu, prolazi otprilike četvrtina ukupne svjetske robne razmjene.
Glavni tajnik ASEAN-a Kao Kim Hourn izjavio je da blok surađuje i s Washingtonom i s Pekingom, svojim sveobuhvatnim strateškim partnerima, kroz forume koje predvodi kako bi se izgradilo povjerenje i upravljalo njihovim rivalstvom. Ključan napor u tom smjeru su pregovori s Kinom o kodeksu ponašanja u Južnokineskom moru, koji su započeli 2017. godine i još traju. Cilj je osigurati da sporne vode postanu "more mira, stabilnosti i suradnje".
Singapurski ministar obrane Chan Chun Sing dodao je kako regija ne gleda na pomorsku sigurnost kao na "igru s nultim ishodom". Naglasio je da države jugoistočne Azije moraju uspostaviti okvir i pozvati na partnerstvo velike sile koje dijele zajednički interes za sigurnost pomorskih putova.
Američki senator Thom Tillis iskoristio je uoči današnjeg panela o carinama neobičan modni detalj kako bi poslao poruku o odnosima s Europom. "Jutros nisam pazio koje čarape oblačim, a sad vidim da je na njima predsjednik Abraham Lincoln, koji je vodio našu zemlju tijekom Građanskog rata.
E pa, mi nismo u građanskom ratu s našim partnerima i saveznicima u Europi", rekao je republikanski senator, inače povremeni kritičar politike Donalda Trumpa.
Tillis je dodao kako su se saveznici "upleli u retoriku američke politike", ali je naglasio da Washington nema namjeru raskinuti saveze koje je gradio proteklih 50 godina.
Kao deklarirani zagovornik slobodne trgovine, pojasnio je da Bijela kuća svojim potezima reagira na dva ključna problema: trgovinski suficit koji EU ostvaruje u razmjeni sa SAD-om te neispunjavanje europskih obveza o izdvajanjima za obranu unutar NATO-a.
Tvrdnje da se zapadni savez raspada nazvao je "pretjerivanjem" koje "neće izdržati test vremena". Naglasio je da američki Kongres i američka javnost ostaju predani savezima koji su utemeljeni na "zapadnoj vladavini prava".
Način na koji će Zapad privesti kraju rat u Ukrajini odredit će ne samo sudbinu Tajvana, već i opću stabilnost u svijetu, ocijenio je američki senator Lindsey Graham na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji. Europa i Sjedinjene Države, prema njegovim riječima, moraju okončati sukob kako bi smanjile vjerojatnost da Kina napadne Tajvan, koji Peking smatra svojim teritorijem.
Graham, koji je saveznik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa, smatra da bi upravo on mogao odigrati ključnu ulogu. Trump u travnju putuje u Kinu na drugi krug razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, nakon sastanka o trgovinskim pregovorima održanog krajem prošle godine.
Senator predlaže da Trump ponudi Kini obostrano koristan ekonomski sporazum, ali da istovremeno iskoristi zasad nedefinirane mehanizme pritiska kako bi se postigao kraj rata u Ukrajini.
"Trump će dovesti do toga da se Kina jednog dana probudi i pita: Otkud sad sve ovo sranje?" izjavio je Graham, dugogodišnji zagovornik oštre politike prema Kini.
Europa se mora naoružati snagom i odlučnošću kako bi se suočila s novim globalnim "neredom", poručila je danska premijerka Mette Frederiksen na početku snažne diplomatske inicijative na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Velik dio pozornosti na ovom važnom skupu usmjeren je upravo na Dansku i njezinu delegaciju.
Da dolazak danske premijerke nije prošao nezapaženo, potvrdio je i njemački političar Friedrich Merz, koji je u svom govoru izričito spomenuo Mette Frederiksen i podršku koju joj pruža Europa.
Frederiksen je u München stigla u pratnji ministara vanjskih poslova i obrane, a konferencija predstavlja prvu značajnu priliku za danski državni vrh da izravno razgovara s predstavnicima SAD-a i drugim partnerima nakon diplomatske krize izazvane sporom oko Grenlanda.
U sklopu diplomatskih aktivnosti, najavljen je i sastanak danske premijerke sa šefom diplomacije Marcom Rubiom, a jedna od ključnih tema razgovora bit će upravo Grenland.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Njemačku radi sudjelovanja na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Najavio je prvi zajednički ukrajinsko-njemački projekt proizvodnje dronova.
Prethodno je američki državni tajnik Rubio izjavio kako očekuje da će se na marginama konferencije sastati s ukrajinskim predsjednikom.
U raspravi o globalnoj trgovini i budućnosti zemalja u novom svjetskom poretku, finski političar Alexander Stubb ponudio je jasan savjet za osiguranje stabilnosti. Njegov recept za manje države je članstvo u Europskoj uniji, dok čelnica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Ngozi Okonjo-Iweala ističe kako se postojeći sustav, unatoč kritikama, pokazao otpornim.
Na pitanje kako bi se druge zemlje trebale postaviti da osiguraju svoju budućnost, Stubb je polušaljivo odgovorio. "Pridružite se Europskoj uniji, to vam daje zaštitu", rekao je. Ustvrdio je da je važnost takvog saveza postala još očitija nakon prijetnji bivšeg američkog predsjednika Trumpa Grenlandu.
Pojasnio je da se carine ne mogu nametnuti samo nekim članicama, "jer bi se onda carina od 25 posto odnosila na cijelu Europsku uniju". Manjim i srednjim silama koje nisu u EU savjetovao je da se trebaju "aktivno uključiti i podržati multilateralne trgovinske organizacije" kako bi si osigurale određenu razinu zaštite.
Prethodno se na istu temu osvrnula i čelnica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala. Naglasila je da, iako se "možda ne slaže sa SAD-om oko jednostranih poteza", ipak se slaže "s mnogim njihovim kritikama sustava". Priznala je da postojeći mehanizmi imaju mana.
"Moram reći da se sustav nije razvijao, nije se brzo mijenjao i odgovarao na promjene u svijetu, a neke od kritika da ne funkcionira dobro su na mjestu", izjavila je.
Ipak, zaključila je kako se, "unatoč golemom poremećaju sustava i najvećem potkopavanju globalnih trgovinskih pravila koje smo vidjeli u posljednjih 80 godina, sustav ipak pokazuje otpornim".
Njemački kancelar Friedrich Merz zauzeo se danas za snažniju i sigurnosno samostalniju Europu te pozvao Sjedinjene Države da zajedno poprave transatlanske odnose narušene u prvoj godini mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.
>> Opširnije
Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je danas na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji da Europa ima daleko veći gospodarski potencijal od Rusije, ali ga ne koristi u mjeri koja je potrebna u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji.
>> Opširnije
Njemački kancelar Friedrich Merz zauzeo se danas za snažniju i sigurnosno samostalniju Europu te pozvao Sjedinjene Države da zajedno poprave transatlanske odnose narušene u prvoj godini mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Otvarajući konferenciju o sigurnosti u Muenchenu, Merz je rekao da podjele postoje, da "borba MAGA (Make America Great Again) kulture u SAD-u nije naša borba i ne vjerujemo u carine i protekcionizam, nego u slobodnu trgovinu".
No, obje strane Atlantika moraju znati da smo zajedno snažniji, rekao je kancelar. "Čak i SAD u eri velikih sila doseže granice svoje moći ako nastavi sam. NATO nije samo naša, nego dragi američki prijatelji i vaša komparativna prednost", poručio je Merz okupljenim čelnicima, uključujući visoke američke dužnosnike.
Kancelar smatra da se unatoč svim teškoćama partnerstvo sa SAD-om mora nastaviti. "Partnerstvo da, hegemonija ne", naglasio je.
"Popravimo i oživimo transatlanske veze zajedno. Mi, Europljani, radimo svoj dio posla", rekao je.
Po njegovim riječima, Europa se "vratila s godišnjeg odmora" i shvatila da mora ojačati ako želi biti akter u eri politike velikih sila, SAD-a, Kine i Rusije.
"Naš prvi zadatak kao Europljana i kao Nijemaca je prihvatiti tu novu stvarnost. Europa mora osvjetiti stanje hitnosti i postati akter svjetske politike s vlastitom sigurnosnom politikom", naglasio je Merz. "To zahtjeva žrtve, ne jednog dana u budućnosti, nego danas".
Istaknuo je da se Njemačka, koja se od Drugog svjetskog rata "suzdržavala od državne moći", ubrzano naoružava i ulaže u tehnologiju. "Želimo što prije učiniti Bundeswehr najsnažnijom vojskom u Europi", istaknuo je Merz.
"Sigurnost omogućuje slobodu, a ekonomska snaga služi toj slobodi", rekao je njemački kancelar.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas izjavila je na jednoj panel raspravi kako u međunarodnom poretku nedostaje odgovornosti za kršenje pravila.
"Svi se pozivaju na Povelju Ujedinjenih naroda. Načela su tu. Ali što se događa ako ih netko prekrši? Odgovornost očito ne funkcionira", izjavila je. Kallas smatra da Vijeće sigurnosti ne radi onako kako je zamišljeno te da Ujedinjeni narodi "ne odražavaju svijet kakav je trenutačno".
"Većina zemalja u svijetu želi poredak temeljen na pravilima, žele pravila koja će regulirati kako razgovaramo jedni s drugima i kako međusobno djelujemo", dodala je. Ustvrdila je kako su velike međunarodne krize kroz povijest poticale razvoj međunarodnog prava te da je sadašnja kriza prilika da se "ovaj svijet razvije".
Osvrnula se i na komentar njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je u ranijem govoru rekao da je stari svjetski poredak nestao. "Što je suprotnost svjetskom poretku temeljenom na pravilima? To su tiranija i ratovi. I očito je to mjesto gdje se sada nalazimo", zaključila je Kallas.
Kaja Kallas se osvrnula na tvrdnje američkog dužnosnika Waltza, rekavši kako je namjera reforme međunarodnog poretka pohvalna, no naglasila je da međunarodne organizacije moraju djelovati na načelu jednakosti država.
Kallas je također istaknula da, suprotno Waltzovim navodima, Trumpov Odbor za mir ima potporu UN-a isključivo za svoju užu, vremenski ograničenu misiju usmjerenu na Gazu.
Waltz je djelomično prihvatio te primjedbe, ali je izrazio frustraciju zbog izostanka djelovanja.
Njemački kancelar Merz objavio je da je s francuskim predsjednikom Macronom započeo povjerljive razgovore o europskom nuklearnom odvraćanju.
Ovi pregovori odvijaju se u skladu s pravnim okvirom Njemačke kao punopravne članice NATO saveza.
Pokretanje povjerljivih pregovora između čelnika Njemačke i Francuske o ovako osjetljivom pitanju ukazuje na novu fazu u raspravama o strateškoj autonomiji i obrambenim sposobnostima Europe.
Sam kancelar potvrdio je ovu inicijativu, naglašavajući da se sve odvija unutar postojećih međunarodnih obveza Berlina.
Detalji razgovora za sada nisu poznati javnosti.
Europa ne bi trebala brinuti za sudbinu NATO-a, poručila je bivša predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, nazvavši Savez "najvećom sigurnosnom silom u povijesti svijeta".
Izjavu je dala na panelu u sklopu konferencije, prenosi Politico.
Rekla je da će demokrati "pobijediti na izborima za 10 mjeseci i da će postojati načini da se obuzda" predsjednik Donald Trump.
Američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Mike Waltz najavio je da će Donald Trump primijeniti na UN isti pristup kao i na NATO, s ciljem da potakne organizaciju na djelovanje i dovođenje vlastite kuće u red. Prema Waltzu, Ujedinjene narode potrebno je staviti "na dijetu" jer, kako kaže, "svi se slažu da je reforma nužna".
Waltz je naglasio potrebu da se organizacija fokusira na svoju primarnu svrhu. "Čvrsto se zalažemo da se UN vrati osnovama, onoj mirotvornoj funkciji koja je bila u srži njegova osnutka", izjavio je.
Osvrćući se na širu američku vanjsku politiku, Waltz je ranije ustvrdio kako aktivnu ulogu SAD-a na zapadnoj hemisferi pozdravljaju brojne zemlje. Tu je ulogu nazvao vodstvom, navodeći kao primjer djelovanje u Venezueli.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je novinarima u gužvi prepunog predvorja hotela Bayerischer Hof kako očekuje da će američki državni tajnik Marco Rubio sutra iskoristiti svoj dugo iščekivani govor da "nastavi poticati Europljane na preuzimanje veće vodeće uloge" u savezu.
Rutte, koji je povremeno morao nadglasavati buku kako bi ga se čulo, ustrajao je na tome da Sjedinjene Države ne namjeravaju napustiti svoje obrambene obveze. "Očekujem da će, ako Europa pojača angažman, to samo pomoći da SAD bude još čvršće usidren unutar NATO-a", rekao je novinarima, dodavši kako ima "potpuno povjerenje" u Rubijev istup.
Prošle je godine, za usporedbu, najviši američki predstavnik potpredsjednik JD Vance šokirao europske saveznike žestokim napadom na kontinent.
Upitan o vremenskom okviru u kojem bi Europa trebala preuzeti kormilo NATO-a, Rutte je izbjegao konkretan odgovor, ustvrdivši da će saveznici to činiti "korak po korak, u suradnji sa Sjedinjenim Državama".
Merz je, odgovarajući na pitanja o Rusiji, upozorio da ta zemlja još nije spremna za ozbiljne pregovore o miru u Ukrajini.
Svoje izlaganje započeo je kritikom mađarskog Viktora Orbána, ispričavši priču o "premijeru" iz EU koji je otputovao u Moskvu bez mandata i "ništa nije postigao". Tjedan dana kasnije, dodao je, Ukrajina je pretrpjela neke od "najžešćih napada na civilnu infrastrukturu".
"Stoga, ako razgovori imaju smisla, spremni smo na njih. No, kao što se vidi i s američke strane, Rusija još nije spremna ozbiljno razgovarati", rekao je. Prema njegovim riječima, rat će "završiti tek kada Rusija bude barem ekonomski, a potencijalno i vojno, iscrpljena".
"Približavamo se tom vremenu, ali još nismo tamo", dodao je. "Rusija mora odustati od ovog strašnog rata protiv Ukrajine, a mi moramo učiniti sve što je potrebno da ih dovedemo do točke gdje ne vide daljnje prednosti za nastavak ovog strašnog rata", zaključio je Merz.
Njemački kancelar Friedrich Merz govorio je o budućnosti proširenja Europske unije, a raspravu je potaknulo pitanje predsjednika Crne Gore. Merz je tom prilikom priznao kako osjeća "sve veću nelagodu" jer EU ne uspijeva postići značajan napredak u pristupnim procesima
"Moramo osmisliti novu strategiju kako bismo ove zemlje približili Europskoj uniji. Ne želim vas izgubiti", poručio je. Kao glavnu prepreku naveo je činjenicu da proces zahtijeva jednoglasnost, a Mađarska ga neprestano blokira, opisavši situaciju kao "slona u sobi". "Ali to moramo prevladati", dodao je.
Čini se da je time aludirao na mađarske parlamentarne izbore u travnju, izrazivši nadu u pomak nakon njihova održavanja. "Nakon izbora koji će se održati u travnju, nadamo se da ćemo moći otvoriti sljedeća poglavlja i sve vas više približiti EU", zaključio je Merz.
Američki državni tajnik Marco Rubio uoči Münchenske sigurnosne konferencije poručuje da svijet ulazi u 'novu eru', dok rastu napetosti između SAD-a i Europe zbog NATO-a i prijetnji Grenlandu.
>> Opširnije
Facebook
Google
