SAVJET Mosta za digitalno društvo i inovacije poručio je danas kako smatra da Hrvatska prije izgradnje velikih podatkovnih centara mora definirati jasne nacionalne kriterije prema kojima će se procjenjivati njihova opravdanost i korist za hrvatski nacionalni interes.

Ti kriteriji, ističu iz te stranke, trebaju obuhvatiti energetsku održivost, vodnu bilancu, zaštitu od buke, utjecaj na okoliš, sigurnosnu reviziju, transparentnost vlasništva, korist za lokalnu zajednicu te jasna pravila o vrsti i namjeni podataka koji se obrađuju.

Most navodi kako je njegov Savjet u svojim analizama razmatrao projekt Pantheon u Topuskom kao primjer koji pokazuje zašto je takav nacionalni okvir potreban. Istodobno, Inovapro Green AI Data Center u Čaporicama kod Trilja navodi kao primjer razmjernijeg, lokalno integriranog i energetski promišljenijeg pristupa razvoju podatkovnih kapaciteta.

"Korist za Hrvatsku mora biti vidljiva"

Hrvatska ne treba biti zatvorena prema investicijama poput podatkovnih centara, ali ne treba ni prihvatiti svaki projekt samo zato što se predstavlja kao tehnološki razvoj, smatra Most. "Ako projekt koristi hrvatsku energiju, vodu, prostor i javnu infrastrukturu, mora biti jasno što Hrvatska dobiva zauzvrat.

Lokalna zajednica ne smije preuzeti energetske, okolišne i infrastrukturne troškove projekta dok se najveći dio njegove gospodarske koristi ostvaruje izvan Hrvatske", ističe ta stranka.

Most precizira kako korist za Hrvatsku mora biti vidljiva kroz kvalitetna radna mjesta, uključivanje hrvatskih specijalista i poduzeća, razvoj domaće tehnološke industrije, prijenos znanja, ulaganja u lokalnu infrastrukturu i stvaranje novih domaćih kapaciteta.

"Digitalni suverenitet je posebno pitanje"

Smještanje velike računalne infrastrukture na hrvatski teritorij samo po sebi nije razvojna politika, naglašava Most. Ističe kako je digitalni suverenitet posebno pitanje.

Kod svakog velikog podatkovnog centra mora biti poznato tko infrastrukturom upravlja, tko ima pristup podacima, za čije se potrebe oni obrađuju te pod kojim se pravnim, regulatornim i sigurnosnim nadzorom nalaze.

Hrvatska treba biti otvorena tehnološkim investicijama, ali odluke o projektima koji desetljećima mogu određivati korištenje energetskih i vodnih resursa ne smiju se donositi pojedinačno, od projekta do projekta, bez jasnog odgovora na pitanje što od tih investicija dugoročno ostaje hrvatskim građanima, gospodarstvu, znanstvenoj zajednici i državi, priopćio je, uz ostalo, Most.