Možemo PGŽ: Hoće li djeca iz doma biti manje važna od bešćutnog nekretninskog biznisa?
DOM OŠTRO u Kraljevici, u kojem se dječak u rujnu 2024. godine ugušio pizzom, zatvorila je inspekcija Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Na temelju prijave Ministarstvo je napravilo izvanredni nadzor. Unutra je bilo 17 štićenika, odnosno djece s posebnim potrebama.
Ravnateljica Centra još uvijek nije zaprimila službeni dokument o zatvaranju, ali joj je naloženo da svu djecu hitno premjesti u druge ustanove ili odgovarajuće prostore. Izvanrednu konferenciju za novinare održao je i ministar Alen Ružić. O svemu se oglasio riječki Možemo.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti. "Novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Alen Ružić, u četvrtak je hladno objavio: ispostava Centra za rehabilitaciju Rijeka u Kraljevici zatvara se. Kao razlog navedena je opasnost za korisnike, koji su hitno razmješteni – dijelom u stambene zajednice, dijelom u glavnu zgradu na riječkim Brašćinama.
"Ako je objekt bio opasan, zašto su ga kao osnivači godinama ignorirali?"
Tko ima imalo savjesti mora hitno postaviti pitanja u ime korisnika koji su nemoćni: zašto oni čija sudbina o tome ovisi, roditelji korisnika, o naglom zatvaranju i njihovom premještanju doznaju iz medija?Isto Ministarstvo koje ustanovu u hipu zatvara, razotkriva apsurdan sustav: ono je osnivač ustanove, ono joj izdaje dozvole za rad i dužno je provoditi inspekcijski nadzor.
Uz sva službena priznanja da su uvjeti rada i boravka neadekvatni - godinama problem ne rješava! Potom tešku situaciju rješava bez znanja roditelja, djelatnika i lokalne zajednice. Manjkavo objašnjenje ministra Ružića otvara brojna neodgovorena pitanja.
Ako je objekt bio opasan, zašto su ga kao osnivači godinama ignorirali i dopuštali rad u takvim uvjetima? Jesu li istinite sumnje kako su vrijedni kvadrati u prvom redu do mora, dragocjeniji dobrim investitorima nego najbespomoćnijim korisnicima socijalne skrbi?
"Ministarstvo godinama nije prstom mrdnulo da poboljša uvjete"
Ako jesu, njihov interes i zaštita lako postaju drugorazredni pa ih treba "skloniti" dalje od očiju i atraktivne obale? Naglost akcije ministra Ružića ostavlja gorak okus i otvara puno dvojbi. Podsjetimo, pokušaji iseljenja traju još od 2017. godine, no tada su ih zaustavile reakcije roditelja, djelatnika i tadašnje gradonačelnice Nade Turine Đurić.
Nakon tragične smrti mladog korisnika 2024. godine, Ministarstvo na čelu s tadašnjim ministrom Piletićem za
tragediju je okrivilo ravnateljicu i djelatnike, koristeći situaciju kao izgovor za iseljenje koje je tada bilo tek djelomično. Kao razlog su navedeni neadekvatnost prostora i organizacija rada.
Unatoč tragediji, vapajima struke i roditelja te priznanjima samog Ministarstva o neadekvatnosti prostora, Ministarstvo godinama nije prstom mrdnulo da poboljša uvjete u kraljevičkoj ispostavi. Sličan pokušaj "zbrinjavanja" u neadekvatni objekt "Kloštar" u Praputnjaku 2025. godine također je propao zahvaljujući javnosti, peticiji roditelja,
djelatnika i građana.
"Hoće li najkrhkiji biti manje važni od bešćutnog nekretninskog biznisa?"
Danas je Ministarstvo konačno uspjelo u naumu. Kako je moguće da Ministarstvo godinama zna za uvjete koje potom ne kontrolira i ne popravlja, i odjednom je rizik za korisnike toliki da se ustanova preko noći zatvara? Zašto godinama nisu poduzete nikakve mjere za poboljšanje situacije?
Posebno zabrinjava sudbina sedmero korisnika. Smještanje djece u stambene jedinice bez jasnih informacija o pružanju adekvatne, kontinuirane skrbi nedopustivo je. Jednako kao i odnos prema njihovim roditeljima. Ministar Ružić maglovito najavljuje "obnovu" i "dodatne sadržaje", baš kao što se 2024. govorilo o prenamjeni.
Ta neodređenost izaziva opravdanu sumnju: hoće li najkrhkiji, djeca iz socijalnog sustava, biti manje važni od bešćutnog nekretninskog biznisa i netransparentnih poteza Ministarstva? Teško je ignorirati činjenicu da je riječ o iznimno vrijednoj nekretnini na atraktivnoj lokaciji, u prostornom planu označenoj za ugostiteljsko-turističku namjenu.
"Teško je izbjeći gorčinu i sumnju u manipulacije"
Dok lokalni gradonačelnik Dalibor Čandrlić (HDZ) o zatvaranju ustanove u svom gradu mudro šuti, javnost ima pravo sumnjati. U sustavu ogrezlom u afere, ovakav "humanitarni" manevar djeluje kao prvi korak u ostvarenju sasvim drukčijeg plana.
Ministarstvo je poduzelo akciju prije objašnjenja. Teško je stoga izbjeći gorčinu i sumnju
u manipulacije. Trebamo jasne odgovore!", poručuju iz riječkog ogranka stranke Možemo.