HRVATSKA je nakon više od deset godina članstva u Europskoj uniji ostvarila napredak u jačanju institucija te gospodarskom rastu, ali i dalje zaostaje za prosjekom Unije i suočava se s važnim razvojnim izazovima, ocijenio je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. godine James A. Robinson na Adria Business Forumu u Zagrebu.

Integracija pozitivna, ali put još dug

Robinson je, odgovarajući na pitanja o učincima članstva Hrvatske u EU, istaknuo kako je njegova opća percepcija da je europska integracija "iznimno pozitivna" za sve zemlje koje su joj pristupile, uz napomenu da Hrvatska i dalje ima "dug put pred sobom".

"Hrvatska je napredovala u jačanju institucija, osnažila je ekonomiju i razvija se, ali je i dalje znatno siromašnija od prosjeka Europske unije", rekao je Robinson.

Dodao je kako je pred Hrvatskom i dalje značajan posao u području izgradnje institucija i gospodarskog razvoja.

Dijaspora kao razvojni resurs

Govoreći o iseljavanju visokokvalificirane radne snage, Robinson je ocijenio kako su mobilnost i odlazak u inozemstvo općenito pozitivan proces te da dijaspora može predstavljati važan razvojni resurs.

"Po mom mišljenju, dijaspora je pozitivna stvar i dobro je da se ljudi kreću jer to stvara društvene mreže", rekao je Robinson, istaknuvši kako rad u inozemstvu omogućuje stjecanje znanja, iskustva i kapitala koji se mogu vratiti u matične zemlje.

Kao ilustraciju naveo je primjer sporta, uspoređujući međunarodnu karijeru nogometaša s ekonomskim učinkom mobilnosti radne snage, te dodao kako bi vrhunski sportaši, poput Luke Modrića, teško dostigli istu razinu da su ostali igrati isključivo u domaćim ligama.

Naslijeđe komunizma i dug put reformi

Komentirajući probleme birokracije i korupcije u postsocijalističkim zemljama, Robinson je kazao kako su te države naslijedile "izrazito korumpiran i neučinkovit državni aparat" iz komunističkog razdoblja, što zahtijeva dugotrajan proces reformi.

"Morate graditi državne institucije, kapacitete i meritokraciju te kulturu oko toga, a to se ne može napraviti preko noći, niti u nekoliko godina", rekao je Robinson, naglasivši da su slični procesi u povijesti trajali desetljećima.

Povijest kao ključ razlika među zemljama

U kontekstu razlika u razvoju među postsocijalističkim zemljama, Robinson je ocijenio kako povijesne okolnosti imaju ključnu ulogu u institucionalnom i ekonomskom razvoju.

"Postoji određeni gradijent, što idete istočnije, to su problemi veći, a to je posljedica povijesti", zaključio je, navodeći razlike u povijesnom razvoju zemalja poput Poljske i Češke u odnosu na dio jugoistočne Europe.

O Forumu i Robinsonovu radu

Adria Business Forum, koji se održava u Mozaik centru u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, okupio je niz domaćih i međunarodnih stručnjaka te se bavi pitanjima konkurentnosti, institucionalne kvalitete, umjetne inteligencije i produktivnosti.

Robinson je glavni govornik Foruma, a u sklopu programa sudjelovao je u raspravi o institucijama i dugoročnom gospodarskom razvoju, temi koja je u središtu njegova znanstvenog rada, za koji je, zajedno s Daronom Acemogluom i Simonom Johnsonom, nagrađen Nobelovom nagradom za ekonomiju 2024. godine.