NORVEŠKI operater Statnett obustavio je danas obradu zahtjeva za priključenje podatkovnih centara na elektroenergetsku mrežu, u očekivanju vladinog sustava dozvola koje bi trebale obuzdati naglo širenje infrastrukture za umjetnu inteligenciju i njezinu potrošnju struje.

Norveška proizvodi više struje nego što troši, pa višak izvozi, no očekuje se da bi val potrošnje podatkovnih centara u idućim godinama mogao nadmašiti raspoložive kapacitete i dovesti do poskupljenja struje. Norveški operater elektroenergetske mreže Statnett privremeno je danas obustavio rezervacije priključaka za nove podatkovne centre, dok vlada ne uspostavi sustav izdavanja dozvola kojim će regulirati njihovo širenje.

Obustava ne znači da je priključivanje podatkovnih centara na mrežu općenito zabranjeno, naglasili su u Statnettu. "Želimo bolje kontrolirati širenje podatkovnih centara i pobrinuti se da se grade oni koji su nam doista potrebni", rekao je ministar digitalizacije i javne uprave Torgeir Micaelsen na konferenciji za novinare.

Možda će i tražiti da centri sami grade elektrane

Prednost pri izdavanju dozvola imat će podatkovni centri koji služe potrebama obrane, policije, hitnih službi, zdravstva i druge kritične infrastrukture, poput mobilnih mreža i financijskog sustava. Globalnim tvrtkama za usluge upravljanja podacima i najma računalnih kapaciteta, kao i kompanijama specijaliziranim za kriptovalute, pristup zemljištu i struji bit će ograničen, naveo je Micaelsen.

Ministar energetike Terje Aasland rekao je da je Statnett od početka godine zaprimio zahtjeve za priključenje novih kapaciteta ukupne snage 26.000 megavata, što premašuje trenutačne proizvodne kapacitete Norveške. Čak tri četvrtine zahtjeva, odnosno 75 posto, odnosi se na podatkovne centre.

Vlada je također najavila da bi novi podatkovni centri trebali snositi troškove koje stvaraju za elektroenergetsku mrežu, a naznačila je i da bi od njih mogla zatražiti da izgrade vlastite plinske elektrane, uključujući postrojenja s tehnologijom za hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida.

Tom temom se bavi i Portugal

Norveški regulator za energetiku upozorio je u listopadu na sve veći rizik od manjka električne energije. Statnett je istaknuo da podatkovni centri mogu naglo mijenjati potrošnju te da su osjetljiviji na smetnje u opskrbi od tradicionalnih velikih potrošača.

Norveška uprava za vodne resurse i energiju (NVE) nedavno je procijenila da bi potrošnja struje do 2035. godine mogla poskočiti sa sadašnjih tri do četiri teravatsata godišnje na 25 teravatsati godišnje, i to uz ograničene mogućnosti za povećanje proizvodnih kapaciteta.

Portugal je prošli tjedan najavio da će podatkovni centri morati koristiti obnovljive izvore energije te tehnologije hlađenja koje ne troše pitku vodu, kako ne bi ugrozili opskrbu kućanstava i poduzeća, izjavila je ministrica okoliša Maria da Graça Carvalho.

Finska istražuje Google

Finska policija nedavno je pak pokrenula istragu kako bi utvrdila je li Googleova podružnica Tuike Finland prekršila propise o zaštiti okoliša tijekom pripremnih radova na gradilištu budućeg podatkovnog centra u blizini grada Muhosa.

Finske vlasti naredile su Googleu obustavu pripremnih radova na lokacijama u Muhosu i Kajaani-Otanmäkiju zbog mogućeg negativnog utjecaja na okoliš. Prema navodima policije, na gradilištu u Muhosu uočeni su mogući nedostaci u odvodnji terena i upravljanju vodom, a istraga će obuhvatiti i druge povezane okolnosti.

Veliki podatkovni centri mogu dnevno potrošiti i do 20 milijuna litara vode, koliko bi potrošio grad s deset do pedeset tisuća stanovnika, pokazalo je istraživanje američkog Instituta za istraživanje okoliša i energije (EESI).

Ljudi strahuju i od utjecaja na okoliš

Novi podatkovni centri sve su veći i usmjereni na umjetnu inteligenciju, a uz potrošnju vode povećavaju i potrošnju struje te emisiju štetnih plinova, upozoravaju u EESI-ju. Gallupovo istraživanje provedeno u svibnju pokazalo je da se više od dvije trećine Amerikanaca protivi gradnji podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju u svojoj blizini.

Najviše ih brine velika potrošnja resursa, uključujući vodu i struju. Polovina ispitanika koji se protive gradnji podatkovnih centara istaknula je prekomjerno korištenje resursa, pri čemu je 18 posto njih istaknulo preveliku potrošnju vode, a isto toliko preveliku potrošnju energije.

Šesnaest posto ispitanika navelo je povezane ekološke probleme, poput onečišćenja zraka i vode te buke. Najveći dio pobornika izgradnje podatkovnih centara, njih dvije trećine, ocijenio je u anketi da bi oni mogli donijeti ekonomsku korist, dok je 55 posto njih izričito navelo moguće otvaranje radnih mjesta.