U VIŠE od deset europskih zemalja danas i sutra organiziraju se prosvjedi protiv ubrzanog širenja velikih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. Kampanja "Stop Dirty Data Centres" zahtijeva hitnu obustavu gradnje novih velikih centara zbog njihove potrošnje energije i vode te mogućih posljedica za okoliš i lokalne zajednice.

U Hrvatskoj se kampanji pridružila Zelena akcija, koja je danas na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održala performans protiv planirane izgradnje golemog podatkovnog centra u Topuskom. Aktivisti su prikazali razmjere površine šumskog, poljoprivrednog i drugog zemljišta koja bi, prema njihovim tvrdnjama, bila devastirana realizacijom projekta.

"Ne budimo naivni. Učimo na tuđim greškama!"

Zelena akcija upozorava da podatkovni centar takve veličine još nije izgrađen nigdje u Europi te smatra da bi njegova izgradnja prekomjerno opteretila hrvatske vodne resurse, prirodna dobra i elektroenergetsku mrežu.

Aktivisti su istaknuli transparent "Ne budimo naivni. Učimo na tuđim greškama!", upozoravajući na posljedice izgradnje golemih podatkovnih centara u drugim europskim državama. Performans je održan povodom Europskog dana akcije protiv velikih podatkovnih centara, u sklopu kojeg je najavljeno više od 80 događaja u 15 država.

Kao upozorenje Zelena akcija navodi Irsku, u kojoj podatkovni centri, većinom smješteni oko Dublina, troše više od 20 posto ukupne električne energije. Zbog opterećenja mreže uvedena su ograničenja priključivanja novih velikih podatkovnih centara na području Dublina.

U Nizozemskoj su građani uspjeli zaustaviti planirani Metin veliki podatkovni centar u Zeewoldeu, nedaleko od Amsterdama. Aktivisti upozoravaju da bi takvi projekti mogli zauzeti velike površine poljoprivrednog zemljišta i potrošiti znatan dio raspoložive obnovljive energije.

Strahuju od veće potrošnje struje i vode

Zelena akcija tvrdi da bi planirani centar u Topuskom povećao ukupnu hrvatsku potrošnju električne energije za približno trećinu. Prema njihovoj procjeni, solarna elektrana snage 500 megavata, predviđena u sklopu projekta, pokrivala bi najviše 15 posto njegovih energetskih potreba.

Upozoravaju da bi preostalu potrošnju trebalo podmirivati iz drugih izvora, uključujući fosilna goriva, što bi moglo usporiti energetsku tranziciju. Dodatne posljedice, smatraju, imala bi izgradnja novih dalekovoda i druge energetske infrastrukture.

Posebno ističu rizik za termalne i podzemne vode po kojima je Topusko poznato. Ovisno o tehnologiji hlađenja, veliki podatkovni centri mogu trošiti milijune litara vode dnevno, dok drugi sustavi zahtijevaju više električne energije ili nose rizik od kemijskog onečišćenja.

Aktivisti upozoravaju i na velike količine elektroničkog otpada. Navode da se računalna oprema zbog brzog tehnološkog razvoja i trošenja komponenti često mijenja svake dvije do četiri godine, što kod golemih podatkovnih centara može značiti tisuće tona otpada.

Traže moratorij na gradnju

Kao dodatni problem ističu stalnu buku rashladnih i drugih sustava, za koju tvrde da može narušiti kvalitetu života stanovnika i ugroziti životinjske vrste. Upozoravaju i da podatkovni centri, unatoč velikim ulaganjima, otvaraju relativno malo trajnih radnih mjesta.

Organizatori europske kampanje pozivaju političke čelnike na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini da uvedu moratorij na izgradnju velikih podatkovnih centara. Smatraju da bi zabrana trebala vrijediti dok građani ne dobiju mogućnost demokratski odlučiti kako umjetna inteligencija i podatkovni centri mogu služiti javnom interesu.

"Koordiniranim akcijama pokazujemo moć koju imamo da zaustavimo nekontrolirano širenje AI podatkovnih centara i spriječimo da interesi velike tehnološke industrije uzmu našu demokraciju kao taoca", poručili su organizatori.

Zelena akcija također smatra da Hrvatska najprije treba analizirati potrebe za podatkovnim centrima i donijeti odgovarajuću strategiju, uz uključivanje javnosti. Tvrde da gradnja objekata takvih razmjera nije predviđena hrvatskim strateškim dokumentima te da privatni investicijski interes ne smije imati prednost pred zaštitom okoliša i sigurnošću opskrbe električnom energijom.

Golemi projekt u Topuskom

U Topuskom je najavljen projekt podatkovnog centra za umjetnu inteligenciju Pantheon AI, čiju su vrijednost investitori procijenili na oko 50 milijardi eura. Projekt uključuje računalni centar snage jednog gigavata, solarnu elektranu snage 500 megavata, baterijske spremnike i novu elektroenergetsku infrastrukturu.

Iza projekta stoje hrvatski poduzetnik Jako Andabak i američki ulagači okupljeni oko Pantheon Atlasa. Kao partneri na energetskom dijelu predstavljeni su Končar i Greenvolt, a početak rada centra najavljen je za 2029. godinu.

Na području između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok otkupljeno je oko 1500 hektara zemljišta, dok se za sam podatkovni kampus u ranijim najavama spominjala površina od oko 310 hektara. Dio lokalnog stanovništva protivi se projektu zbog mogućih posljedica za okoliš, potrošnju električne energije i kvalitetu života.

Projekt još nije dobio sve potrebne dozvole, a za njegovu realizaciju pokrenute su izmjene prostornog plana Sisačko-moslavačke županije. Investitori tvrde da će potrebnu energiju osiguravati iz obnovljivih izvora te da izgradnja centra neće povećati cijene struje za građane.