CRNE amalgamske plombe od 1. srpnja više se ne koriste, osim u iznimnim slučajevima kada stomatolog procijeni da je takav ispun nužan zbog zdravstvenih potreba pacijenta. Mjera, uvedena na temelju uredbe Europske unije, predviđa da se umjesto amalgamskih plombi ugrađuju bijele na trošak HZZO-a, i to ne samo na prednjim zubima. Građani su uglavnom pozdravili ovu promjenu, no u praksi se pokazalo da situacija nije tako jednostavna, piše Glas Slavonije.

Problem je u tome što se pod pojmom "bijela plomba" kriju dvije različite vrste materijala. Pacijenti koji žele kvalitetniji kompozitni ispun, kakav se besplatno dobiva samo na prednjim zubima, i dalje ga moraju platiti od 30 do 80 eura. S druge strane, besplatna bijela plomba koju pokriva HZZO izrađena je od stakleno-ionomernog cementa. Prema informacijama pacijenata, takav ispun vizualno odudara od zuba i izgleda "kao cement".

Istraživanja iz europskih zemalja, gdje se stakleno-ionomerni i hibridni cementi koriste već dvadesetak godina, potvrđuju da ti materijali imaju nedostatke. U usporedbi s kompozitom, kod njih su zabilježena češća otkrhnuća, slabija otpornost na trošenje i manja čvrstoća. Pacijenti s takvim ispunima imali su više fraktura i odstupanja u boji.

Izbor materijala ovisi o kliničkoj situaciji

Irma Šavorić, predsjednica Udruge ugovornih doktora dentalne medicine MODDUS HR, ističe da bijeli ispuni ne mogu zamijeniti amalgam u svim situacijama. "Ključni je problem činjenica da bijeli ispuni ne pokrivaju sve indikacije u kojima se može koristiti amalgam", kaže Šavorić. Ona dodaje da izbor materijala ne bi smio biti samo estetsko pitanje, već mora ovisiti o konkretnoj kliničkoj slici.

"Indikacije su ključne, a problemi obično nastaju kada nešto nije u određenoj indikaciji", pojašnjava Šavorić. Kaže da pacijenti u pravilu ne dolaze s gotovim zahtjevom za određenom vrstom plombe, nego odluku donose u dogovoru sa stomatologom. Pri tome financijska situacija pacijenta može utjecati na izbor, pogotovo kada se bira između besplatnog ispuna i onog koji se doplaćuje. Ipak, Šavorić napominje da skuplji materijal nije automatski i prikladniji za svaki slučaj. "Materijali imaju različite karakteristike i ograničenja, pa bi izbor prvenstveno trebao ovisiti o indikaciji", zaključuje.

Tko ima pravo na besplatne kompozitne plombe

Pravo na besplatnu ugradnju kvalitetnijih, kompozitnih plombi na svim zubima u Hrvatskoj imaju djeca do 18 godina, trudnice i dojilje. Za sve ostale građane koji ne žele doplaćivati kompozitne ispune, Ministarstvo zdravstva najavilo je da će osigurati između 10 i 12 milijuna eura godišnje za pokrivanje troškova osnovnih bijelih plombi.

Udruga MODDUS HR, osnovana radi definiranja standarda materijala, indikacija i modela financiranja, traži od HZZO-a korekciju postojećeg sustava. Upozoravaju da bi zadržavanje sadašnjeg modela financiranja moglo dovesti do duljeg čekanja na termine i smanjene dostupnosti pojedinih stomatoloških usluga.