ZNANSTVENICE i znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s timom iz Ujedinjenog Kraljevstva, otkrili su nove detalje o tome kako se stanice melanoma, jedne od najopasnijih vrsta raka kože, pričvršćuju za tkivo koje ih okružuje i što ih može potaknuti da se počnu kretati.

Ta su otkrića važna jer je upravo sposobnost stanica raka da se odvoje, pokrenu i prošire na druge dijelove tijela jedan od ključnih koraka u nastanku metastaza.

Rezultati, objavljeni u dva rada u časopisu Cell Communication and Signaling izdavača Springer Nature, pokazuju i da isti protein u stanici može imati različite uloge, ovisno o tome gdje se nalazi, priopćio je IRB u petak.

„Ovo istraživanje ne predstavlja novu terapiju, ali donosi važna saznanja o odnosu adhezija u stanicama melanoma. Više bazičnih istraživanja uloge proteina adhezija može doprinijeti bržem i uspješnijem razvoju lijekova koji ciljaju ove molekule u budućnosti“, objašnjava dr. Nikolina Stojanović iz Laboratorija za staničnu biologiju i prijenos signala IRB-a, koja na oba rada dijeli dopisno i prvo autorstvo.

Istraživački tim usmjerio se na protein KANK2, jednu od molekula koje pomažu stanici da organizira svoje unutarnje strukture i prilagodi način na koji se povezuje s okolinom. Takvi su proteini važni jer utječu na ponašanje stanice, među ostalim i na njezinu sposobnost kretanja.

Istraživanje je posebno zanimljivo jer pokazuje da isti protein, KANK2, u stanicama melanoma može imati različite, pa čak i suprotne uloge, ovisno o tome gdje se u stanici nalazi. U jednom dijelu stanice smanjenje količine tog proteina usporilo je kretanje stanica, dok je u drugom dijelu učinilo stanice pokretljivijima, kao da je uklonjena svojevrsna kočnica.

Važno otkriće

To otkriće pokazuje da za razumijevanje ponašanja stanica raka nije dovoljno znati samo koji je protein prisutan, nego i gdje se nalazi te s kojim drugim molekulama komunicira, objasnila je dr.Andreja Ambriović Ristov, voditeljica Laboratorija za staničnu biologiju i prijenos signala te jedna od dviju dopisnih autorica na radovima.

U drugom radu, objavljenom samo dva mjeseca nakon prvog u istom časopisu, istraživački tim pokazao je da se protein KANK2 u stanicama melanoma nalazi i u trećoj vrsti adhezija kojima se stanica pričvršćuje za svoju okolinu.

Te su adhezije otkrivene relativno nedavno i još nisu dovoljno istražene. Zasad se zna da imaju važnu ulogu tijekom diobe stanice, a posebno su zanimljive zato što, za razliku od drugih adhezija, nisu izravno povezane s unutarnjom mrežom struktura koje stanici daju oblik i omogućuju joj kretanje. 

Rezultati dodatno potvrđuju zaključak prvog istraživanja, a to je da jedan protein u stanici može imati više uloga koje se mijenjaju ovisno o njegovu smještaju i interakcijama unutar stanice. 

„Sljedeći korak bit će provjeriti postoji li isti mehanizam i u primarnim stanicama melanoma izoliranim iz pacijenata, odnosno u stanicama koje su bliže stvarnim melanomima u organizmu“, zaključuje dr, Marija Lončarić, poslijedoktorandica u Laboratoriju za staničnu biologiju.

Upravo ona radi na primarnim stanicama melanoma kako bi utvrdila ponašaju li se one jednako kao trajne stanične kulture, a u budućnosti planira dio eksperimenata provesti i na 3D modelima melanoma.