Objavljena knjiga "Bitka za vukovar" Davora Marijana
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dugotrajna obrana Vukovara fenomen je rijedak u svjetskim razmjerima i ne treba zaboraviti da se grad održao 50 dana u okruženju te da je bivšoj JNA i njezinim pratećim paravojnim postrojbama trebalo dva mjeseca da ga zauzmu sa silom koja je bila dvostruko jača nego kompletna Hrvatska vojska, piše u knjizi "Bitka za Vukovar" vojni povjesničar Davor Marijan.
Po njegovoj ocjeni, bila su "nepotrebna pravdanja i traženja krivca" za pad grada, jer se on "nije mogao obraniti".
"Bojni potencijal Hrvatske vojske u tom razdoblju bio je na razini koja nije činila izglednim ni mogućnost deblokade Vukovara koncentriranjem kompletnih oružanih snaga Hrvatske na području Vinkovaca", napominje autor u knjizi - prvoj vojno-povijesnoj analizi vukovarske bitke.
Glede "raširene tvrdnje" da je Vukovar svjesno napravljen žrtvom, izrijekom kaže kako se "ne može dokazati". To stajalište odaslano je iz Vukovara i Zapovjedništva tamošnje operativne grupe, što je dio medija iskoristio do krajnosti, napominje.
Količina streljiva poslana u Vukovar, u usporedbi s ostalim bojišnicama u Hrvatskoj, kako navodi, bila je gigantska. Glasine o zamjeni teritorija, koje su se širile od srpnja do studenoga 1991., kao i tvrdnje da je oružje za Vukovar završavalo u zapadnoj Hercegovini, smatra, neargumentiranim i još jednom kockicom u mozaiku optužaba usmjerenih na dežurne krivce u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Zemljopisni položaj, nepovoljni nacionalni sastav gradskog stanovništva u njemu i selima oko njega uz respektabilne snage JNA, nije mu ni teorijski davao veliku nadu za otpor. No, to se dogodilo i obrana grada fenomen je rijedak i u svjetskim razmjerima, a ne samo na nacionalnoj razini", tvrdi, podsjećajući kako je od početka 1990. u Vukovaru razvidno podvajanje na nacionalnoj osnovi, koje su izazvali lokalni predstavnici srpskoga pučanstva.
Bitku za Vukovar smatra jednim od važnijih događaja Domovinskoga rata 1991., jer se u njoj mogu pratiti sve faze srpske agresije uključujući i psihološku pripremu rata, a s hrvatske strane mjere obrane s bojnom pripravom Hrvatske vojske.
Knjiga je popraćena zemljovidima i ratnim fotografijama među kojima je i slika načelnika generalštaba OS SFRJ generala Blagoja Adžića u obilasku vukovarskoga bojišta, u pratnji Veselina Šljivančanina optužena za zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i teške povrede Ženevskih konvencija počinjene masovnim pogubljenjem na Ovčari.
U knjizi navodi različite podatke o poginulima u Vukovaru. Po podatcima Glavnoga sanitetskog stožera RH, u Vukovaru je poginulo 1100 civila i oko 600 branitelja. Među poginulima bilo je i 86 djece. Prognano je 22.000 Vukovaraca, a 1500 odvedeno je u srpske logore. Iz masovnih grobnica do 2001. ekshumirane su 1264 osobe, od kojih oko 200 na Ovčari.
U izradi knjige (337 str.) koju je objavio Hrvatski institut za povijest, autor se koristio izvorima iz Središnjeg vojnog arhiva Ministarstva obrane Hrvatske, pismohranom MUP-a, memoarskim knjigama, a o djelovanju JNA dokumentima Komande Tuzlanskog korpusa te službenim glasilom JNA "Narodna armija" kao i izvorima pobunjenih Srba, koji od svibnja 1991. izgrađuju svoju vojnu strukturu.
Davor Marijan (1966.) bavi se vojnom poviješću i problematikom ratovodstva i vojništva. Objavio je knjige "Borbe za Kupres 1942." ( AGM, Zagreb, 1999.) i "Smrt oklopne brigade" (Naklada Zoro, Zagreb, 2002.).
(Hina) xmc ymc
Po njegovoj ocjeni, bila su "nepotrebna pravdanja i traženja krivca" za pad grada, jer se on "nije mogao obraniti".
"Bojni potencijal Hrvatske vojske u tom razdoblju bio je na razini koja nije činila izglednim ni mogućnost deblokade Vukovara koncentriranjem kompletnih oružanih snaga Hrvatske na području Vinkovaca", napominje autor u knjizi - prvoj vojno-povijesnoj analizi vukovarske bitke.
Glede "raširene tvrdnje" da je Vukovar svjesno napravljen žrtvom, izrijekom kaže kako se "ne može dokazati". To stajalište odaslano je iz Vukovara i Zapovjedništva tamošnje operativne grupe, što je dio medija iskoristio do krajnosti, napominje.
Količina streljiva poslana u Vukovar, u usporedbi s ostalim bojišnicama u Hrvatskoj, kako navodi, bila je gigantska. Glasine o zamjeni teritorija, koje su se širile od srpnja do studenoga 1991., kao i tvrdnje da je oružje za Vukovar završavalo u zapadnoj Hercegovini, smatra, neargumentiranim i još jednom kockicom u mozaiku optužaba usmjerenih na dežurne krivce u Hrvatskoj.
"Zemljopisni položaj, nepovoljni nacionalni sastav gradskog stanovništva u njemu i selima oko njega uz respektabilne snage JNA, nije mu ni teorijski davao veliku nadu za otpor. No, to se dogodilo i obrana grada fenomen je rijedak i u svjetskim razmjerima, a ne samo na nacionalnoj razini", tvrdi, podsjećajući kako je od početka 1990. u Vukovaru razvidno podvajanje na nacionalnoj osnovi, koje su izazvali lokalni predstavnici srpskoga pučanstva.
Bitku za Vukovar smatra jednim od važnijih događaja Domovinskoga rata 1991., jer se u njoj mogu pratiti sve faze srpske agresije uključujući i psihološku pripremu rata, a s hrvatske strane mjere obrane s bojnom pripravom Hrvatske vojske.
Knjiga je popraćena zemljovidima i ratnim fotografijama među kojima je i slika načelnika generalštaba OS SFRJ generala Blagoja Adžića u obilasku vukovarskoga bojišta, u pratnji Veselina Šljivančanina optužena za zločine protiv čovječnosti, povrede ratnog prava i teške povrede Ženevskih konvencija počinjene masovnim pogubljenjem na Ovčari.
U knjizi navodi različite podatke o poginulima u Vukovaru. Po podatcima Glavnoga sanitetskog stožera RH, u Vukovaru je poginulo 1100 civila i oko 600 branitelja. Među poginulima bilo je i 86 djece. Prognano je 22.000 Vukovaraca, a 1500 odvedeno je u srpske logore. Iz masovnih grobnica do 2001. ekshumirane su 1264 osobe, od kojih oko 200 na Ovčari.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U izradi knjige (337 str.) koju je objavio Hrvatski institut za povijest, autor se koristio izvorima iz Središnjeg vojnog arhiva Ministarstva obrane Hrvatske, pismohranom MUP-a, memoarskim knjigama, a o djelovanju JNA dokumentima Komande Tuzlanskog korpusa te službenim glasilom JNA "Narodna armija" kao i izvorima pobunjenih Srba, koji od svibnja 1991. izgrađuju svoju vojnu strukturu.
Davor Marijan (1966.) bavi se vojnom poviješću i problematikom ratovodstva i vojništva. Objavio je knjige "Borbe za Kupres 1942." ( AGM, Zagreb, 1999.) i "Smrt oklopne brigade" (Naklada Zoro, Zagreb, 2002.).
(Hina) xmc ymc

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati