BROJNI mediji, kako svjetski tako i domaći, u srijedu su objavili alarmantnu vijest prema kojoj je broj slučajeva raka kod mlađih od 50 godina u zadnja tri desetljeća porastao za gotovo 80%. Prema velikoj studiji objavljenoj u časopisu British Medical Journal (BMJ), globalni broj oboljelih od raka porastao je s 1.82 milijuna 1990. na 3.26 milijuna 2019., dok je smrtnost od raka osoba mlađih od 50 godina porasla za 27%.

Glavni faktori rizika

Rak dojke, dušnika, bronha i pluća, želuca i debelog crijeva s ranim početkom pokazao je najveću smrtnost i DALY u 2019. Globalno gledano, stope incidencije raka nazofarinksa i prostate s ranim početkom pokazuju najbrži trend rasta, a rak jetre s ranim početkom najoštrije smanjenje. DALY (Disability-Adjusted Life Years) je broj izgubljenih godina života zbog bolesti.

Stručnjaci ističu da za sada ne mogu sa sigurnošću reći što sve stoji iza porasta broja oboljelih od karcinoma. No kao ključne faktore rizika za visoku pojavnost najučestalijih vrsta raka u 2019. navode konzumaciju alkohola i cigareta, debljinu, nedostatnu tjelesnu aktivnost, pretjeranu konzumaciju crvenog mesa, lošu prehranu siromašnu vlaknima i cjelovitim žitaricama te preslanu hranu.

Porastao je i broj stanovnika

Kako bi se rezultati ove velike studije ispravno shvatili, važno je istaknuti nekoliko stvari.

Prije svega, ovdje je lako pomiješati kruške i jabuke. Naime, kako je većina ozbiljnih medija prenijela, studija je zabilježila porast u broju dijagnosticiranih slučajeva u navedenoj dobnoj skupini.

Što to znači?

To znači da je porastao apsolutan broj slučajeva, a ne nužno i udio oboljelih u populaciji. To je očekivano jer se i broj stanovnika u svijetu u posljednjih 30 godina značajno povećao - prema procjenama UN-a, narastao je s oko 5.32 milijarde ljudi na oko 7.71 milijardu.

U prilog tome govori karta objavljena u studiji BMJ-a (gornja polovica prikaza dolje uspoređuje 1990. s 2019.) koja pokazuje da je porast broja slučajeva bio najveći u onim zemljama u kojima je bio najveći porast broja stanovnika, primjerice u afričkim i bliskoistočnim (označeno nijansama crvene).

U zemljama koje su bilježile stagnaciju ili pad broja stanovnika, poput istočnoeuropskih koje su imale velika iseljavanja, zabilježen je pad broja slučajeva (označeno nijansama plave boje).

Slike A, B i C u gornjoj polovici prikaza pokazuju postotnu promjenu broja novih slučajeva raka (A), broja smrti od raka (B) i DALY-ja od 1990.-2019. Negativna vrijednost (plava boja) označava poboljšanje od 1990.-2019. 

Slike D, E i F u donjoj polovici prikaza pokazuju dobno-standardiziranu stopu incidencije u 2019. godini na 100.000 stanovnika (zadnje stanje) za nove slučajeve (D), smrti od raka (E) i DALY (F).

To u tekstu rada potvrđuju i sami autori.

"Na globalnoj razini, broj slučajeva i smrtnih slučajeva od raka s ranim početkom porastao je za 79% odnosno 28.5% u 2019. godini. Ujedinjeni Arapski Emirati (1127.6%), Katar (1089.5%) i Saudijska Arabija (896%) pokazali su najoštriji porast broja slučajeva od 1990. do 2019., dok se Litva smanjila za 30.9%, a slijede Gruzija (-30,0% ) i Latvija (-29%) (karta gore A). Osim toga, najizraženija promjena u broju umrlih i DALY-ja zabilježena je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (850.6% i 803.7%), dok je Latvija (-52.1% i -51.9%) doživjela najveći pad (karta gore B i C)", pišu znanstvenici.

Docent Mario Šekerija, voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, kaže da je glavni uzrok zabilježenog rasta porast broja stanovnika, dok se u druge razloge ubrajaju povećana dostupnost dijagnostike i promjene rizičnih čimbenika povezane s nekim vrstama raka.

"Ovo istraživanje temelji se na procjenama podataka za sve zemlje svijeta koje kreira istraživački program Globalno opterećenje bolešću (Global Burden of Disease). Sam naslov studije i medijskih vijesti govori o porastu broja slučajeva, a ne o promjeni stope incidencije na 100.000 stanovnika. Na karti koja je priložena u studiji opisane su promjene broja novih slučajeva, smrti i godina života izgubljenih zbog onesposobljenosti u postocima. U drugom, donjem dijelu prikaza prikazane su zadnje (2019.) stope novih slučajeva, smrti i DALY po zemljama svijeta.

Broj novih slučajeva prvenstveno će ovisiti o promjeni broja stanovnika. Naime, imamo oko dvije milijarde ljudi više nego 1990. U priloženoj slici vidi se da u većem dijelu Europe, uključujući i Hrvatsku, broj slučajeva raka od 1990. do 2019. pada. Još izraženije pada broj umrlih od raka u toj dobi jer imamo bolje terapije za liječenje raka, a s time pada i broj izgubljenih godina, DALY na slici pod C", tumači Šekerija.

Broj oboljelih i umrlih od raka u Hrvatskoj stagnira

Ističe da naši podaci za Hrvatsku u posljednjih dvadesetak godina pokazuju slično.

"Broj smrti od raka u ovoj dobnoj skupini smanjen je s gotovo 1000 prije 20 godina na ispod 500 godišnje, znatno više nego što se može objasniti samo padom broja stanovnika, dok je broj novih slučajeva smanjen s oko 2800 na 2500 godišnje, u skladu s promjenom broja stanovnika u ovoj dobnoj skupini. Pad stope incidencije u zadnjih je nekoliko godina zaustavljen, naročito u žena, te nije nemoguće da se u idućim godinama vidi i porast broja novih slučajeva u odnosu na populaciju u ovoj dobi kao u recimo SAD-u", kaže Šekerija.

Porast broja stanovnika i prosječne dobi

Najveći porast broja slučajeva bilježi se u dijelovima svijeta u kojima su broj stanovnika i prosječna dob stanovništva znatno rasli.

Šekerija kaže da to ne znači da faktori rizika koje navode autori nisu točni jer je riječ o zemljama u kojima se mijenja i izloženost navedenim rizičnim faktorima.

"No kada je riječ o velikom porastu broja slučajeva ukupno, na cijelom svijetu, potrebno je jasno reći u kojem dijelu svijeta je on vidljiv i koji su vjerojatni razlozi. Potrebno je također naglasiti da su nužna daljnja istraživanja za pojedine tipove raka; za četiri najčešća sijela raka su rezultati prikazani po svjetskim regijama i u ovom istraživanju. Naime, rak nije jedna bolest, nego skupina bolesti i moguće je da u nekoj zemlji pada pojavnost npr. raka pluća, ali ako se povećava pojavnost raka debelog crijeva, to nećemo znati iz prikaza ukupnog obolijevanja", tumači naš stručnjak.

U prilog takvom tumačenju govori i zaključak autora u studiji.

"Naša studija pokazala je da se globalna stopa obolijevanja od raka u mlađoj dobi povećala od 1990. do 2019. godine, dok su smrtnost i godine izgubljenog zdravlja (DALY) blago smanjene. Stope pojavnosti, smrtnosti i DALY-ja varirale su značajno među regijama, zemljama i vrstama raka", pišu autori.

Pritom ističu da bi poticanje zdravog načina života, uključujući zdravu prehranu, ograničavanje pušenja i konzumacije alkohola te odgovarajuće tjelesne aktivnosti, mogli smanjiti teret ranih oblika raka.

Bolja dijagnostika

Na kraju, a kako smo već naveli, treba uzeti u obzir i bolju dijagnostiku.

Naime, sve više mladih ljudi sve se ranije uključuje u razne programe ranog otkrivanja raka, a dijagnostički uređaji su sve bolji pa je i otkrivanje raka uspješnije. Konačno takvi uređaji postaju sve dostupniji u zemljama u kojima ranije nisu bili pa nije teško zaključiti da je za očekivati porast broja dijagnosticiranih slučajeva raka kod mladih.