KRAJEM travnja 1991. godine jugoistočnu Aziju pogodila je jedna od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa 20. stoljeća. Razorni tropski ciklon, poznat kao Ciklon u Bangladešu 1991., usmrtio je procijenjenih 138.000 ljudi i ostavio milijune bez krova nad glavom.

Oluja koja se pretvorila u katastrofu

Ciklon se formirao nad Bengalskim zaljevom i brzo ojačao dok se kretao prema gusto naseljenoj obali Bangladeša. Dana 29. travnja 1991. pogodio je kopno s vjetrovima koji su dosezali brzinu veću od 250 kilometara na sat.

No, ono što je uzrokovalo najveći broj žrtava nije bio sam vjetar, nego golemi plimni val, olujni udar, koji je na nekim mjestima dosezao visinu i do šest metara. Niska i ravna obala Bangladeša, prošarana rijekama i deltama, pokazala se kobnom jer voda nije imala gdje otjecati.

Gusto naseljena obala bez zaštite

U trenutku udara pogođeno područje bilo je jedno od najgušće naseljenih na svijetu. Tisuće sela nalazila su se tik uz obalu, a sustav ranog upozorenja bio je slab i nedovoljno razvijen. Iako su vlasti pokušale evakuirati stanovništvo, mnogi nisu vjerovali upozorenjima ili jednostavno nisu imali kamo otići.

Dodatni problem bio je nedostatak skloništa. Mnogi stanovnici ostali su u krhkim kućama koje nisu mogle izdržati nalet vjetra i vode. U nekoliko sati čitave zajednice nestale su s lica zemlje, a preživjeli su ostali bez hrane, pitke vode i osnovnih uvjeta za život.

Posljedice koje su trajale godinama

Osim ogromnog broja poginulih, ciklon je uništio infrastrukturu, usjeve i ribarsku industriju, ključnu za lokalno stanovništvo. Procjenjuje se da je više od 10 milijuna ljudi bilo izravno pogođeno katastrofom.

Međunarodna pomoć pristizala je danima nakon udara, ali otežan pristup i razrušeni putevi usporili su spašavanje. Humanitarne organizacije suočile su se s epidemijama bolesti, gladi i nedostatkom osnovnih potrepština.

Lekcije koje su promijenile budućnost

Ova tragedija potaknula je značajne promjene u pristupu upravljanju katastrofama u Bangladešu. U godinama koje su uslijedile, zemlja je izgradila tisuće skloništa za ciklone i razvila učinkovitiji sustav ranog upozorenja.

Zahvaljujući tim mjerama, kasniji cikloni, iako snažni, odnijeli su znatno manje života. Ipak, ciklon iz 1991. ostaje podsjetnik na razornu snagu prirode i ranjivost društava koja nemaju odgovarajuću zaštitu.