JEDNO od glavnih obilježja 2022. je rast cijena, posebno energenata. Osim što od početka godine poskupljuje gorivo zbog rasta cijena sirove nafte, isto se događa s plinom te električnom energijom. Dakako, rast cijena električne energije je logična posljedica rasta cijena nafte i plina jer se dio proizvodi u termoelektranama.

Cijenu plina je definirao rat u Ukrajini, iako je rast počeo još sredinom 2021. U mjesecima nakon početka ruske invazije na Ukrajinu dostigla je povijesne rekorde, iako od tada postepeno pada. Električna energija također poskupljuje.Prema informacijama s burze el. energije u Budimpešti, koja je referentna za tržište Hrvatske i prema kojoj se ravna HEP, prosječna cijena kroz 2021. iznosi 113.86 EUR/MWh, a u prvih šest mjeseci 2022. 215.39 EUR/MWh.

Većina država je brzo uvela mjere kojima se pokušalo spriječiti prebacivanje rasta cijena s veleprodajnog tržišta na kućanstva, tj. stanovništvo. Hrvatska vlada je 16. veljače predstavila 4.8 milijardi kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, kojim se limitirao rast cijena električne energije i plina. Slične mjere su uvodile države diljem EU i u susjedstvu.

U Mađarskoj cijena el. energije među najnižima u EU, Hrvatska ispod prosjeka

Efikasnost tih mjera nije u svakoj zemlji bila ista, kao ni intenzitet. Zbog brojnih razlika, kao što je razina ovisnosti o uvozu plina iz Rusije i dostupnost ostalih dobavnih pravaca, rast cijena plina i električne energije nije svugdje bio isti.

Prema informacijama statističke agencije Eurostata, Hrvatska je relativno dobro prebrodila prvih šest mjeseci ove godine i po pitanju rasta cijena električne energije za kućanstva i rasta cijena plina za kućanstva. Cijene za poduzetnike se određuju na drugi način, a državne mjere su uglavnom bile fokusirane na kontrolu cijena kućanstvima, pa oni nisu predmet analize.

Prema Eurostatu dostupnim informacijama, u Hrvatskoj je tijekom prvih šest mjeseci ove godine cijena električne energije bila 4.8 posto veća nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Cijena el. energije za kućanstva u susjednoj Mađarskoj (9.4 EUR po 100 kW/h, razred potrošnje 1000 do 2500 kWh) je druga najniža u EU, nakon Nizozemske.

Hrvatska cijena od 14.62 EUR po 100 kW/h je ispod prosjeka EU (27.74 EUR po 100 kW/h), ali i među većima u usporedbi sa susjednim i geografski bliskim državama. No u nekime je i skuplja, a zanimljivo je promotriti razlike u prosječnim plaćama i cijenama el. energije.

Gdje je el. energija relativno najskuplja s obzirom na prosječnu plaću?

Tako je cijena el. energije (razred potrošnje 1000 do 2500 kWh) u Italiji više nego dvostruko veća (129.62 posto), a el. energija je skuplja i u Austriji (za 78.93 posto) te Sloveniji (15.59 posto). S obzirom na razliku u prosječnoj plaći, koja je veća u Italiji (za 69.92 posto), Austriji (za 198.14 posto) i Sloveniji (za 27.34 posto), može se zaključiti da je el. energija relativno priuštivija u Hrvatskoj nego u Italiji, ali manje priuštiva nego u Sloveniji i Austriji.

Slovenci, mjereno prosječnim plaćom, s 280 eura u džepu više od Hrvata plaćaju tek 2.28 eura više za 100 kW/h el. energije. Građani Austrije s 2029 eura u džepu više od Hrvata plaćaju 11.54 eura više za 100 kW/h el. energije.

U Bugarskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji je električna energija manje priuštiva nego u Hrvatskoj jer su plaće manje u odnosu na Hrvatsku nego što je jeftinija el. energija.

Prosječna plaća je od 29.88 posto do 62.5 posto manja, a el. energija od 24.08 posto do 35.64 posto jeftinija. Prosječna plaća je 33.01 posto manja u Bugarskoj nego u Hrvatskoj, a el. energija 24.08 posto jeftinija. U Crnoj Gori je prosječna plaća 29.88 posto manja, a cijena el. energije 29 posto niža.

Prosječna plaća u BiH je 45.11 posto manja, a cijena el. energije 31.87 posto niža. Prosječna plaća u Srbiji je 39.36 posto manja nego u Hrvatskoj, a cijena el. energije 33.45 niža. U Sjevernoj Makedoniji prosječna plaća je 50.01 posto manja, cijena el. energije 35.27 posto niža. U Albaniji je 62.5 posto manja prosječna plaća, a cijena el. energije je 35.64 posto niža.

Situacija je posebno teška u Rumunjskoj, gdje je prosječna plaća 21.29 posto manja nego u Hrvatskoj, a cijena el. energije 60.05 posto veća. U Mađarskoj je el. energija priuštivija nego u Hrvatskoj jer je prosječna plaća 13.57 posto manja, a cijena el. energije 35.7 posto manja.

Treba napomenuti da se cijene el. energije odnose na prosjek prve polovice 2022., dok podaci o prosječnim plaćama nisu savršeno vremenski usklađeni. Stoga izračuni i odnosi nisu egzaktni te samo služe za aproksimaciju stvarnog stanja. Ali u promatranom kratkom razdoblju se nije moglo dogoditi ništa toliko drastično da bi zaključci odudarali nakon usklađivanja.

Gdje je najjeftiniji plin s obzirom na prosječnu plaću?

Po pitanju cijena plina u odnosu na prosječnu plaću, situacija je nešto drugačija. U Italiji je prosječna plaća 69.92 posto veća nego u Hrvatskoj, ali je plin skuplji za 163.34 posto. Govorimo isključivo o kućanstvima. Austrijanci lakše mogu priuštiti plin nego građani Hrvatske jer je prosječna plaća 198.14 posto veća, a plin 147.18 posto skuplji.

Za razliku od el. energije, plin je u Sloveniji teže priuštiti nego u Hrvatskoj. Iako je prosječna plaća 27.34 posto veća, plin je 70.43 posto skuplji.

Bugarska, Rumunjska i Sjeverna Makedonija se nalaze u istom problemu, a to je da im je prosječna plaća manja nego u Hrvatskoj, dok je plin skuplji. U Rumunjskoj je prosječna plaća 21.29 posto manja nego u Hrvatskoj, a plin je 67.27 posto skuplji. U Bugarskoj je prosječna plaća 33.01 posto manja, plin 77.2 posto skuplji. U Sj. Makedoniji je prosječna plaća 50.01 posto manja, a plin golemih 172.91 posto skuplji.

Iako je u BiH i Srbiji plin malo jeftiniji nego u Hrvatskoj (1.12 posto i 9.03 posto), puno je manje priuštiv zbog toga što je prosječna plaća u BiH manja 45.1 posto i Srbiji 39.36 posto.

Dolaskom zime rast će i cijene

Svi podaci se odnose na prvu polovicu 2022., a energetska kriza se nastavila i u drugoj polovici. Možda je još ne osjećamo toliko intenzivno, jer je neobično toplo za ovo doba godine, ali dolaskom zime će se svi malo zamisliti o pitanju troškova grijana, bilo plinom ili električnom energijom.

Nakon vrhunca u ljetnim mjesecima, kada su sve države EU nastojale popuniti skladišta plina pa je cijena astronomski rasla, zadnjih mjeseci cijene plina i električne energije padaju. Suše su gotove pa se može proizvoditi više el. energije iz hidroelektrana, nuklearni reaktori u Francuskoj su popravljeni, skladišta plina su popunjena. Trenutno se ne troši ni puno el. energije ni plina, pa su cijene u padu. Tek ćemo vidjeti što donosi zima.