SASTANAK Prijatelja kohezije danas u Bratislavi dobra je prigoda da se ponovi važnost ravnomjernog regionalnog razvoja svih članica Europske unije i potreba smanjivanje nejednakosti među njima, poručio je uoči skupa hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Današnji sastanak koji organizira slovački premijer (Peter) Pellegrini dobra je prigoda da sve države, mahom zemlje istočne Europe, ali čak i neke države utemeljiteljice Europske unije, poput Italije, kojima je važno da im se jug i dalje razvija, ponovno podcrtaju važnost ravnomjernog regionalnog razvoja svih članica Unije, smanjivanja nejednakosti i značaja konvergencije u smislu gospodarskog rasta i razvoja i svega onoga što nam kao dodanu vrijednost daje europska kohezijska politika", rekao je premijer hrvatskim novinarima.

16 zemalja EU-a protivi se rezanju kohezijskih fondova

Predstavnici šesnaest zemalja EU-a koje čine skupinu Prijatelja kohezije okupili su se danas u Bratislavi s namjerom da pošalju jasnu političku poruku kako se protive rezanju kohezijskih sredstava u novom višegodišnjem proračunu EU-a, namijenjenih smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja Europske unije.

"Naša će poruka danas biti da u idućoj financijskoj perspektivi za razdoblje od 2021. do 2027. upravo ta sredstva budu stvarni i realni zamašnjak rasta gospodarstva i razvoja na nacionalnoj razini", istaknuo je premijer.

U Bratislavi su hrvatski premijer Andrej Plenković kao i još sedam premijera - Češke, Estonije, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke. Ostalih osam zemalja, Bugarsku, Cipar, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Italiju, Portugal i Grčku, zastupaju njihovi visoki predstavnici. Uz premijera Plenkovića na skupu sudjeluje i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac

"Kako bi se održala dovoljna razina sredstava za kohezijsku politiku, zemlje Prijatelja kohezije moraju djelovati zajedno", rekao je uoči skupa slovački premijer Pellegrini.

Hrvatska bi od 2021. do 2027. trebala dobiti 6% manje za kohezijsku politiku i poljoprivredu

Sastanak u Bratislavi održava se uoči prosinačkog summita EU-a na kojemu će glavna tema biti višegodišnji proračun Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027.

Europska komisija početkom svibnja predložila je veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje 2021. - 2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje, ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i za poljoprivredu.

Hrvatska bi po prijedlogu Europske komisije za razdoblje 2021. - 2027. u sklopu kohezijske politike trebala dobiti oko šest posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

Hrvatska je u EU ušla u ljeto 2013., a Bruxelles joj je iz zajedničkog proračuna 2014. stavio na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike kojom nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih dijelova EU-a. Tom iznosu je dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna, budući da se razvojni projekti financiraju zajednički.

Govoreći o budućem višegodišnjem proračunu, Plenković je istaknuo da je cijeli njegov kontekst vezan uz dva ključna elementa. "Prvi je da ćemo imati Uniju bez Ujedinjene Kraljevine, jednog od velikih kontributora (...) a drugi kako razvojnom politikom Unije sprječavati ovako veliki problem migracija koji je danas globalni fenomen. Zbog toga mislim da je svijest Europske unije o jačanju sigurnosne politike, naše vanjske dimenzije i unutarnje sigurnosne jako bitan."

Pellegrini je rekao da Prijatelji kohezije na kraju sastanka imaju namjeru potpisati zajedničku deklaraciju kojom će uputiti poruku da bi novi europski proračun morao uračunati i dostatna sredstva za financiranje novih izazova, poput sigurnosti i obrane, klimatskih promjena i migracija.