EUROPLJANI su pesimistični u pogledu stanja u svijetu, vlastitim zemljama i opasnosti koje vide u američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Prema anketi, gotovo dvije trećine ispitanika (63 posto) izjavilo je da su "najbolje godine iza nas", dok 77 posto vjeruje da će život u njihovoj zemlji "biti teži za sljedeću generaciju", piše Politico.

Rezultati su to istraživanja koje je provela tvrtka za strateške komunikacije FGS Global, a koja je u studenom 2025. ispitala više od 11.000 ljudi u 23 zemlje Europske unije Sumorno raspoloženje posebno je rašireno u zapadnoj i srednjoj Europi, a većina Europljana (76 posto) izjavila je da je demokracija u njihovoj zemlji u opadanju.

Anketa otkriva široko rasprostranjenu zabrinutost zbog stanja europskih demokracija i sposobnosti vlada da se suoče s izazovima, koji uključuju rat na istoku kontinenta, ekonomsku i geopolitičku neizvjesnost te rastuće napetosti s Washingtonom.

"Jasno je da postoji vrlo, vrlo visok stupanj pesimizma", rekao je Craig Oliver, suvoditelj globalne strategije u FGS Globalu i bivši savjetnik za komunikacije nekadašnjeg britanskog premijera Davida Camerona.

Iako bi vlade trebale biti svjesne tog raspoloženja, mogu ga i pokušati iskoristiti, rekao je: "Povijesno gledano, upravo u tim trenucima, kada su ljudi pesimistični, može doći do promjena i poboljšanja."

Europljani svojim vladama: Možete bolje

U gotovo svakoj anketiranoj zemlji većina vjeruje da njihova država ide u pogrešnom smjeru. Iznimke su Poljska, Litva i Danska. Oliver tu razliku pripisuje načinu upravljanja zemljama. "Postoje razne zemlje u kojima ljudi osjećaju da postoji vodstvo i promjene te da se stvari rješavaju", rekao je.

"Ljudi snažno osjećaju da žele biti vođeni; žele jasnoću od vlada." Istraživanje je loša vijest za većinu vlada, otkrivajući slabo povjerenje javnosti u političke sustave i skepticizam prema njihovoj sposobnosti da učinkovito funkcioniraju.

Upitani da odaberu između dviju suprotnih izjava, najmanje polovica ispitanika izjavila je da politički sustav njihove zemlje "iznevjerava ljude i treba temeljitu reformu", umjesto da "funkcionira prilično dobro i ne treba značajnu reformu."

Nordijske zemlje, općenito manje sumorne, imale su najpozitivnije brojke. Negativna mišljenja bila su najviša u Rumunjskoj (91 posto), Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (86 posto). U svim zemljama, više od 70 posto ispitanika smatralo je da su "ovlašteni očekivati više od vlade", za razliku od toga da previše očekuju.

Traži se snažna obrana

U svjetlu mnogih izazova s kojima se kontinent suočava, Europljani žele da njihovi lideri pojačaju napore i pripreme se. Na pitanje slažu li se da bi njihove zemlje "trebale biti asertivnije u pogledu [svojih] nacionalnih interesa čak i ako to stvara trenje s drugim zemljama", velika većina je odobrila (71 posto).

Ispitanici su također podržali veća ulaganja u europsku sigurnost, pri čemu je 57 posto podržalo veće "trošenje na obranu i sigurnost." Iako je istraživanje provedeno prije najnovijeg vala neprijateljstva od strane Trumpa, američki predsjednik već je viđen kao negativna sila.

Druge ankete pokazale su da je Trump nepopularan na kontinentu, čak i među pristašama desničarskih populističkih stranaka koje on vidi kao saveznike. Oko dvije trećine ispitanika u anketi FGS Globala izjavilo je da su pesimistični glede Trumpovog utjecaja u nadolazećoj godini na globalno gospodarstvo (69 posto), mir i sigurnost (64 posto) te vlastitu zemlju (64 posto).

Istraživanje u 23 zemlje

Upitani zaslužuje li Trump Nobelovu nagradu, 77 posto je reklo da ne zaslužuje. FGS je intervjuirao 11.714 odraslih osoba iz 23 zemlje Europske unije između 10. i 23. studenog 2025. godine.

Najmanje 500 intervjua provedeno je u svakoj od sljedećih zemalja: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska.

Intervjui su provedeni online, a podaci su ponderirani kako bi bili nacionalno reprezentativni za svaku zemlju prema spolu, dobi, prihodima, regiji i socioekonomskoj skupini. Podaci iz nacionalno reprezentativne ankete od 500 odraslih osoba točni su s marginom pogreške od +/- 4,4% uz 95% pouzdanosti.