POVJESNIČAR Neven Budak gostovao je u HTV-ovoj emisiji "Nedjeljom u 2". Prema Ciceronu, povijest je "učiteljica života", ali Budak smatra da ona, kao i svaka škola, može imati i slabe učenike.

"Kao sa svakom školom nešto učimo, ali ima puno loših đaka pa ne uče ništa, a neki nauče pa zaborave. Kada bi se htjelo, moglo bi se nešto naučiti - tu se najviše misli na političku povijest, a ne na ove druge grane povijesti", kazao je.

"Nakon Prvog svjetskog rata je stavljen prevelik pritisak na gubitnike"

Kao primjer dobrog učenja iz povijesti naveo je Europsku uniju koja je, među ostalim, nastala kao određena refleksija na užase koji su zadesili europske zemlje u Drugom svjetskom ratu.

"Cijeli taj proces koji je započeo sa Zajednicom za ugljen i čelik, a koji je bio pokušaj da se izbjegne bilo kakav budući rat na području Europe, pogotovo zapadne Europe, i to se do sada pokazalo uspješnim", ustvrdio je.

Greška nakon Prvog svjetskog rata bila je što su bili stavljeni preveliki pritisci na poraženu stranu, poput Njemačke i Mađarske, što je moralo rezultirati određenom reakcijom, smatra Budak, a nakon Drugog svjetskog rata se svjesno nastojalo izbjeći ponavljanje iste pogreške.

"Nakon završetka Drugog svjetskog rata zapravo je odmah počeo Hladni rat i naravno da se onda moralo postaviti drukčije prema Njemačkoj koja je tada predstavljala bedem prema Istoku nego što je to bilo nakon Prvog svjetskog rata", naglasio je.

"Nismo ništa iz Drugog svjetskog rata naučili"

Što se tiče primjera lošeg učenja iz povijesti, upozorio je da su oni toliko brojni da ne bi stali u emisiju. Ukazao je na ratove koji su se dogodili na ovim prostorima čak i nakon strahota Drugog svjetskog rata.

"Imali smo groznu situaciju u Drugom svjetskom ratu i onda je to netko išao ponavljati ponovno, zna se tko, te je naišao tu na odgovore i s hrvatske strane. Pokazalo se zapravo da tu nismo ništa iz tog Drugog svjetskog rata naučili", poručio je.

"Taj rat je toliko traumatizirao ljude na svim stranama i svih političkih uvjerenja da svatko u obitelji ima nekoga tko je stradao na ovaj ili onaj način - to se prenosi kroz obiteljsku tradiciju i traumu - zato ne čudi da to ne prolazi, a onda je još s Domovinskim ratom sve bilo dodatno potencirano", nastavio je.

Smatra kako nije izgledno da premijer Andrej Plenković ne zna što znači pozdrav "za dom spremni", a Plenkovićeva teza o "dvostrukim konotacijama" čini mu se neuvjerljivom.

"Naravno da on zna što taj pozdrav znači i naravno da zna da tu nema dvostruke konotacije - da je konotacija samo jedna koja može biti. S druge strane, ja ga čak mogu i razumjeti da u svojim nastojanjima drži krajnju desnicu pod svojom kontrolom nastupa tako kako nastupa", naveo je.

"Politički vrh bi trebao ili je trebao zauzeti jasan stav"

Budak dopušta da pozdrav "za dom spremni" možda čak i može imati dvostruke konotacije, ali samo za određene ljude, dok u širem smislu šteti hrvatskom društvu i ugledu države.

"Sasvim je jasno da je pozdrav 'za dom spremni' bio ustaški pozdrav pod kojim su vršeni strašni zločini i možemo reći da je žalosno što se taj pozdrav koristio u Domovinskom ratu, ali činjenica je da se koristio", rekao je.

"Potpuno bi bilo neopravdano reći da svi koji su koristili taj pozdrav u Domovinskom ratu da su bili ustaše. Naravno da nisu. U tom smislu, za te ljude koji su ga koristili, on ima dvostruku konotaciju", napomenuo je.

"Mislim da bi politički vrh trebao zauzeti jasan stav ili ga je možda trebao zauzeti dok je bilo vrijeme, sad je već možda malo kasno, ali bolje ikad nego nikad. Sad bi bilo bolje da se jedanput napokon kaže da to nije pozdrav koji se treba u Hrvatskoj koristiti jer on zapravo nanosi štetu hrvatskom društvu i unutar Hrvatske i izvan nje", dodao je.

"Olako optužujemo ljude da su ustaše ili komunisti"

Osvrnuo se i na činjenicu da se sporni pozdrav nedavno čuo u Hrvatskom saboru.

"To je apsolutno nedopustivo. Da predsjednik Sabora dopusti da itko tim pozdravom pozdravlja u Hrvatskom saboru, ali da bude odmah jasno, ja isto tako mislim da se u Hrvatskom saboru ne može pozdravljati ni sa 'smrt fašizmu, sloboda narodu'. To nisu pozdravi kojima je u Hrvatskom saboru mjesto jer i jedan i drugi nose tešku povijesnu krivnju u sebi", naglasio je.

Aleksandar Stanković je pitao može li se govoriti o "ustašizaciji" Hrvatske u posljednjih šest mjeseci.

"Termin 'ustašizacija' je malo prežestok. Mi olako u hrvatskom društvu optužujemo ljude da su ustaše ili komunisti. Ne znam tko bi zagovarao komunizam u Hrvatskoj osim možda pojedinaca na krajnje ekstremnoj ljevici, kao što i ne mislim da ima ustaša koji bi zagovarali one ideje koje je zagovarao ustaški pokret u vrijeme NDH ili neposredno prije toga", izjavio je.

"Ali da ima desnog radikalizma koji bi se jednog dana mogao pretvoriti u ustašluk, tog svakako ima", smatra Budak.