MLADI hrvatski povratnici iz Australije, Argentine, Njemačke i drugih zemalja na nedavnom Susretu mladih hrvatskih povratnika u Zagrebu upozorili su na nepovezanost institucija kao najveću prepreku povratku, no poručili su i da nikad nije bilo boljeg vremena za povratak u domovinu.

Sudionici susreta složili su se da među najveće prepreke povratku spadaju nepovezanost institucija, složen administrativni jezik te informacije raspoređene na velikom broju službenih stranica, priopćeno je iz Udruge Mladi za Domovinu, organizatora skupa.

Sociolog i povratnik iz Njemačke Drago Jukić upozorio je da se povratnici često teško snalaze u administrativnom sustavu te da ni lokalne institucije ne razumiju uvijek njihove specifične okolnosti.

Turistički vodič i povratnik iz Argentine Nadir Ivanović istaknuo je važnost učenja hrvatskog jezika i upoznavanja kulture prije dolaska, jer znanje jezika omogućuje povratniku da Hrvatsku doživi kao vlastiti dom, a ne kao stranu zemlju.

Državni tajnik: Najveća je odgovornost na državi

Sistemski inženjer i povratnik iz Australije Jozo Kolakušić osvrnuo se na društvene reakcije s kojima se povratnici susreću, navodeći da ih nakon povratka nerijetko dočeka pitanje: "Što ćeš ti ovdje?", unatoč tome što ih se godinama poziva da se vrate.

Državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać kazao je da je najveća odgovornost na državi, ali da je potreban i društveni konsenzus o važnosti povratništva, izdvojivši tromost sustava i nedovoljnu spremnost institucija da prepoznaju promjene kao glavni problem.

Sudionici su naglasili i osobnu odgovornost povratnika, ističući da povratak, kao i odlazak, zahtijeva inicijativu, prilagodbu i realna očekivanja. Unatoč postojećim poteškoćama, istaknuli su sigurnost, očuvanu kulturu, obiteljske veze i rastuće mogućnosti kao prednosti života u Hrvatskoj.

"Nikada nije pravo vrijeme za povratak, ali nikada nije bilo bolje vrijeme", poručio je Kolakušić.

Okupilo se oko 100 sudionika

Nakon panela mladi povratnici predstavili su vlastite poslovne projekte i društvene inicijative, pokazujući kako znanja i kontakti stečeni u inozemstvu mogu pridonijeti razvoju hrvatskog društva, gospodarstva i lokalnih zajednica.

"Naša je želja da Susret mladih hrvatskih povratnika postane tradicionalno mjesto okupljanja svih onih koji su se vratili u Hrvatsku ili o povratku tek razmišljaju", poručili su iz udruge.

Susret je organizirala Udruga Mladi za Domovinu u partnerstvu s Hrvatskom maticom iseljenika i uz potporu Ministarstva demografije i useljeništva, a okupilo se oko 100 sudionika, među kojima su bili mladi povratnici iz Australije, Argentine, Čilea, Njemačke, Austrije i drugih zemalja.